"Album hrvatske ćirilice u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu" Ivana Kosića, knjiga u kojoj autor daje povijesni presjek razvoja toga pisma i raščlanjuje oblike njegove pojavnosti, predstavljena je u četvrtak u predvorju NSK u Zagrebu.

Stručnjakinja za srednjovjekovnu književnost Marinka Šimić istaknula je "Album hrvatske ćirilice u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu" daje povijesni presjek razvoja jednoga od triju hrvatskih pisama – hrvatske ćirilice te obrađuje ćirilični fond koji se čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK u Zagrebu.

Hrvati su se tijekom svoje povijesti služili trima jezicima - hrvatskim, latinskim i crkvenoslavenskim, rekla je Šimić dodavši kako su se u pisanju služili trima pismima - latinicom, glagoljicom i ćirilicom.

U prvom dijelu knjige, istaknula je, obrađen je postanak hrvatske ćirilice i rekonstruirani fonološki sustavi kojima je služila za bilježenje.

Prikazani su nazivi kojima je hrvatska ćirilica imenovana u znanosti - bosančica, bosanica, poljičica, humčica, zapadna ćirilica i u narodu poznati naziv arvasko/rvacko pismo te utvrđena njezina rasprostranjenost u hrvatskom povijesnom prostoru, napomenula je.

Naglasila je i kako autor raščlanjuje oblike njezine pojavnosti od kamenih natpisa i stećaka, liturgijskih prijevodnih djela, diplomatskih povelja, župnih matica, poslovne i osobne korespondencije do tiskanih djela.

Tijekom devet stoljeća svojega postojanja hrvatska ćirilica izrasla je u općenarodno polifunkcionalno pismo, ustvrdila je dodavši kako je zbog čestotne uporabe u svakodnevnom životu starješinstvo Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja donijelo 1749. naredbu kojom je poticano učenje hrvatske ćirilice.

Recenzent, akademik Josip Bratulić podsjetio je kako su ćirilska slova uklesana i na glagoljskoj Bašćanskoj ploči te dodao kako se u novijim istraživanjima hrvatske ćirilice spominje i Miroslavov Evanđelistar za koji neki povjesničari tvrde da je bio pisan za kneza Miroslava Humskog.

U drugom dijelu knjige, istaknuo je Kosić, obrađen je hrvatski ćirilični fond u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Opisani su rukopisi, pisma, isprave i tiskopisi, napomenuo je dodavši kako su svi razvrstani prema sadržaju.

Istaknuo je kako rukopisi napisani hrvatskom ćirilicom u fondu Zbirke nisu posebno izdvojeni pa ih je u knjizi razvrstao na grbovnike, rječnike, ljekaruše, molitvenike, notarske spise, romane, statute i zbornike.

U radu na izdanju knjige sudjelovali su Nataša Bašić i djelatnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. 

Knjigu je objavila Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. 

Ivan Kosić je voditelj Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK. (Hina)

Povezane vijesti

• Objavljena knjiga Marija Grčevića "Ime 'Hrvat' u etnogenezi južnih Slavena"
• Institut za hrvatski jezik prednost daje glagolu 'glasati'
• Objavljena 4. broj časopisa "Zadarska smotra"