Učenici, koji su stručno predavanje pratili sa zanimanjem, mogli su čuti mnogo nepoznatih činjenica i otkriti djelić povijesti koji im je slabo poznat. Naime, Markovina je objasnio kako mladi većinom ne znaju što se točno događalo na ovim prostorima prije 70-ak godina, što ukazuje na nestanak pamćenja ovdašnje povijesti

Nakon što je s učenicima rovinjske gimnazije Miljenko Jergović razgovarao u sklopu projekta Pučkog otvorenog učilišta Rovinj "Čitaj me", ovog tjedna gost je bio Dragan Markovina, doktor povijesnih znanosti, esejist i kolumnist, ali i novinar, aktivist i književnik. Pred zainteresiranim je gimnazijalcima u knjižnici Srednje škole Zvane Črnja održao predavanje na temu "Kultura sjećanja na Mediteranu".

Miješanjem kultura postajemo bogatiji

Učenici, koji su stručno predavanje pratili sa zanimanjem, mogli su čuti mnogo nepoznatih činjenica i otkriti djelić povijesti koji im je slabo poznat. Naime, Markovina je objasnio kako mladi većinom ne znaju što se točno događalo na ovim prostorima prije 70-ak godina, što ukazuje na nestanak pamćenja ovdašnje povijesti.

- Sjećanje se ili planski ili slučajno izbrisalo. U globaliziranome svijetu pamćenje je neprijatelj, a nema mjesta ni kulturalnim razlikama. Fenomen Hrvatske, ali i, primjerice, Italije je gubljenje sjećanja na Mediteran. Smatram kako je pamćenje itekako prijatelj i kako je tužno ne znati o povijesti vlastitog mjesta, a miješanjem kultura možemo postati samo bogatiji, zaključio je povjesničar Markovina.

Dodaje i kako nestaje kultura bilo kojeg prostora koji nije anglo-američki. Primjerice, mladi danas gledaju većinom američke filmove, dok su za rijetke europske uopće čuli. Predavač je zatim učenicima dao i nekoliko prijedloga knjiga, kao što su roman Claudia Ugussija "Podijeljeni grad". Zatim djelo Miroslava Bertoše "Kruh, mašta i mast - prizori i memorabilije o staroj Puli", ili pak slavna knjiga "Mediteranski brevijar" Predraga Matvejevića koja je, kako navodi povjesničar, jedna od najprevođenijih knjiga u novije doba.

Teško je živjeti bez pamćenja

Moguće zbog toga što se autor navedenom tematikom počeo baviti u vrijeme kada su se ljudi za to ponovno počeli zanimati.

- Novije se generacije ne zanimaju previše za prostor na kojemu žive. Oni znaju više jezika, pa im je lako i otići iz mjesta u kojemu žive. Ipak, smatram kako se čovjek bez pamćenja teško snalazi u bilo kojem svijetu, govori Markovina.

Mladi Rovinjci velikim su odazivom i zainteresiranošću pokazali suprotno. Bili su aktivni i za povjesničara su pripremili mnoga pitanja, što je dokaz kako ih je ovo predavanje navelo na razmišljanje. S predavanja su također ponijeli mnoge savjete o knjigama koje mogu pročitati ili pak filmovima koje mogu pogledati kako povijest svog područja ipak ne bi zaboravili ili ga, pak, tek otkrili.

Povezane vijesti

• Predavanje Ide Križaj Leko o arhitekuri antropocena
• O homoseksualnosti u Jugoslaviji
• Predavanje o Puljštini od 1945. do 1947.