Ove su se godine jubilarnom, 15. izdanju manifestacije pridružili gotovo svi muzeji u Istri - bilo uz nove programe, ili uz razgled postojećih zbirki

Mnogi građani otvoreno priznaju da muzeje obilaze samo prilikom Noći muzeja, jer je to uglavnom prva veća kulturna manifestacija u godini, kada zadnji petak u siječnju postane idealno vrijeme za razglede postava, kao i za glazbu, izložbe, druženje i susrete, kada nakon prosinca koji je pretrpan kulturnim događanjima, kreće tihi siječanj, i prva značajna manifestacija za izaći iz kuće.

Obljetnice

Ove su se godine jubilarnom, 15. izdanju manifestacije pridružili gotovo svi muzeji u Istri - bilo uz nove programe, ili uz razgled postojećih zbirki.

Recimo samo da je na razini Hrvatske manifestacija održana na 250 lokacija u 110 gradova, općina i mjesta diljem Hrvatske, uz nešto više od 218 tisuća posjetitelja, od kojih je više od 83 tisuće bilo u Zagrebu.

Ovogodišnju Noć muzeja, koju organizira Hrvatsko muzejsko društvo (HMD), obilježila je tema "Velike obljetnice hrvatskih muzeja", uz naglasak na 200 godina postojanja Arheološkog muzeja u Splitu i 140 godina Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu.

Uz same muzeje, sudjelovale su i druge baštinske institucije, arhivi, knjižnice, centri za kulturu, vjerske zajednice, udruge te obrazovne institucije.

Iz središnjice doznajemo da su i pulski muzeji i objekti o kojima skrbe imali dobru posjećenost, od čega Arheološki muzej Istre u Puli 4,7 tisuća posjeta, a Pomorski i povijesni muzej Istre neto više od 2,1 tisuću. 

Broj posjeta Arheološkog muzeja Istre, koji je godinama zatvoren zbog cjelokupne obnove, odnosi se na Muzejsko-galerijski prostor Sveta Srca, Galeriju C8 i Arenu, te na izlog C4.

Ne zaboravimo niti na Muzej suvremene umjetnosti Istre, na spomen-sobu Antonia Smareglie, Povijesni i pomorski muzej Istre, Memo muzej i druge ustanove gdje je živjela kultura, od čega svakako posebno treba pohvaliti i škole.

Premda je program u Puli bio u velikoj većini u znaku već postojećih izložbi, koje su ranije otvorene, uz izuzetak one Brede Bizjak u MSUI-ju, publike je bilo svugdje, i bilo je lijepo vidjeti da grad nije sablasno prazan što je inače naša svakodnevica.

Batane i nar

Rovinježi su pripremili vrlo bogat program na čak šest lokacija, a vrhunac rovinjske Noći muzeja bila je i vožnja batanama kojima su barkajoli vodili posjetitelje uz ferale vožnjom po rovinjskoj luci. Zanimljivo je napomenuti da su se Rovinjci osvrnuli i na nar kao zaštitni znak, ali i predstavili eksponate vezane uz vatrogastvo.

Buzećani su se osvrnuli na povijest staroga hotela Fontana, a Buježi su imali pak priču o povratku jedne sasvim posebne slike svojim korijenima nakon devedesetak godina.

Pazinjani su predstavili teme vezane za Pazinštinu na širi način, kao i neke univerzalne teme, a Porečani su uronili u svoju bogatu povijest izvlačeći zanimljive kontekste iz života u tim krajevima. I umaška je Noć muzeja bila u znaku tradicije i zanimljivosti iz tih krajeva, dok su se Labinjani usredotočili na tri obljetnice, među kojima i na onu rođenja Matije Vlačića Ilirika.

Spojem lokalnog i globalnog, tema vezanih za zavičaj, mikrokozmose i makrokozmose proizišla je zanimljiva Noć muzeja, sadržajno bogata i raznolika, koja je obuhvatila razne povijesne aspekte i unijela ponešto života u istarskim gradovima. Mnogi su komentirali da bi bilo bolje kada bi kulturne manifestacije barem donekle ravnopravno bile raspoređene kroz cijelu godinu.

Iako uvijek ima onih koji komentiraju moglo je bolje, sudeći po reakcijama publike, i ovo je izdanje bilo uspješno.

Povezane vijesti

• Noć muzeja: Brojni programi diljem Istre
• Noć muzeja privukla veliki broj posjetitelja
• Glazba i glazbeni velikani i njihov utjecaj na društvo