Naseljavanje obitelji Stanković polovinom 15. stoljeća u okolicu Pazina, točnije današnju stanciju Pataj, u bijegu od Osmanlijskih upada na područje od Krbave i Modruša te dolazak na područje Svetvinčenštine i Barbanštine polovinom 17. stoljeća, tema je izlaganja Antona Percana

Memorijal Petra Stankovića koji je stigao do svog devetog izdanja održan je u četvrtak i petak u novootvorenom Centru za posjetitelje na barbanskoj placi.

Diplomirani inženjer arhitekture Anton Percan (Pula) imao je izlaganje naslovljeno "Ognjišta obitelji Stanković".

Neobična građevina

Naseljavanje obitelji Stanković polovinom 15. stoljeća u okolicu Pazina, točnije današnju stanciju Pataj, u bijegu od Osmanlijskih upada na područje od Krbave i Modruša te dolazak na područje Svetvinčenštine i Barbanštine polovinom 17. stoljeća, tema su ovoga izlaganja. Poseban je bio osvrt na neobičnu građevinu, koju stanovnici ovog područja zovu Pisaričkina hiža, na imanju uz naselje Bateli na koje je doselila obitelj Stanković. Percan je istražio da je ova kuća neodređene namjene pripadala Francesci Salamon, udovici Alessandra Delettija, univerzalnog nasljednika imovine Petra Stankovića. Bila je kćerka barbanskog učitelja Ivana Malabotića, znala je pisati što je u ono vrijeme bila rijetkost, pa otud i naziv pisarica. Nakon smrti Alessandra Delettija udala se za sina Stankovićeva sakristijana Antonija Salamona.

Vezano uz rezultate istraživanja povijesti ove građevine, Percan je spomenuo i potrebu kritičkog odmaka od teza povjesničara koji su se bavili životopisom Petra Stankovića, a koji su sukladno ideološkim obrascima onog vremena, uglavnom bez razloga, tamnosivim nijansama opisivali moralni lik barbanskog kanonika.

Potom je profesorica Iva Kolić (Šajini) imala predavanje "Fragmenti Stankovićeve rukopisne ostavštine", što je također vrlo zanimljiva tema pogodna za višestruka istraživanja i analize.

Spolpoliva e macinocciolo

Denis Kontošić, mag. educ. (Istarska županija, Pazin) donio je zanimljivu tezu o "Spolpoliva e macinocciolo, ossia molino oleario, detto stancovichiano (1840.) - maslinarski izum Barbanca Petra Stankovića za odvajanje i mljevenje koštica maslina", uz obilje interesantnih podataka.

Tu je i izlaganje vlč. mr. sc. Bernarda Jurjevića (Župa sv. Nikole, Barban) "Znanstveni doprinos istarskog svećenika dr. sc. h. c. Bože Milanovića u svjetlu preteče Petra Stankovića", što pokazuje i dokazuje interedisciplinarni pristup Stankovićevom opusu, a izlagali su i Josip Šiklić, prof. (Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile, Pazin) "Povijesni fragmenti o Sutivancu (od srednjega vijeka do danas)" te Svjetlana Milotić (Osnovna škola Jure Filipovića Barban) "Barbanština u Istarskom razvodu".

Organizator i utemeljitelj ovoga skupa, prof. dr. Slaven Bertoša (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest) imao je izlaganje naslovljeno "Dvije rakljanske oporuke - don Gašpara Klunića (1579.) i don Ambroza Bolkovića (1665.)".

Govorio je o sadržaju dviju kraćih oporuka rakljanskih svećenika, don Gašpara Klunića (1579.) i don Ambroza Bolkovića (1665.). Sastavljene su na talijanskom jeziku, a donose manju količinu podataka o detaljima koji su se i inače zapisivali u dokumentima te vrste. Oporučiteljima je najvažnije bilo osigurati nasljednike svoje imovine, odnosno unaprijed naznačiti kako će ona biti podijeljena nakon njihove smrti.

- Obje oporuke započinju standardnim navođenjem datuma i mjesta. Slijedi opis stanja u kojem se oporučitelj nalazi te popis njegove imovine i osoba koje su je trebale naslijediti, kao i bilježenje eventualnih dugovanja. Pritom se nasljednicima nisu ostavljale samo nekretnine (kuće, polja), nego i manji predmeti iz kućanstva te odjeća, veli Bertoša. Na koncu su navedeni svjedoci sastavljanja oporuke, odnosno sklapanja pravnog čina. U navedenim oporukama mogu se pronaći i detalji o mjesnoj toponimiji i antroponimiji pa one nisu zanimljive samo povjesničarima i pravnicima, nego i jezikoslovcima, a svakako i ostalim stručnjacima.

Tu je bilo i predavanje dr. Marka Jelenića (Osnovna škola Petra Studenca, Kanfanar i Osnovna škola Savičenta) "Demografska kretanja na području Župe Barban u razdoblju prve austrijske uprave".

O smrtnosti rodilja

Drugoga dana dr. Samanta Paronić (Prodol) imala je izlaganje na temu "Smrtnost rodilja na Barbanštini u XIX. stoljeću. U svome zanimljivom izlaganju analizirala je matične knjige te evidentirala smrtne slučajeve tijekom trudnoće, poroda ili babinja. Neke su rodilje umrle, kazala je Paronić, od sepse, druge od poteškoća prilikom poroda, a bilo je to i doba tuberkuloza, tifusa i drugih bolesti. Govorila je i o ulozi babica kroz povijest, o tome kako su koristile razne trave i pripravke, pa su bile nazvane i vješticama te o raznim zdravstvenim zakonima iz onoga doba. Kazala je da tu nema spomena o prisustvu liječnika.

Lucijan Benković, učitelj (Barban) imao je kao temu izlaganja "Matko Brajša Rašan i njegovo doba". Matko Brajša Rašan (1859.-1934.) bio je zborovođa, folklorist i skladatelj, a bilo je govora i o tome da njegove skladbe nisu osvajale samo rodoljubnim sadržajem, već i melodioznošću te su postale popularne diljem Istre. Bavio se i skupljanjem narodnih napjeva te je posebno zaslužan kao zapisivač istarske narodne glazbe. Tijekom svoga izlaganja Benković je bio tako nadahnut, da je spontano zajedno s dijelom publike zapjevao svečanu pjesmu "Krasna zemljo".

Marija Petener-Lorenzin, prof. (Medulin) govorila je na temu "Balotini Piraneži ili genealogija jedne obitelji". Njezino je izlaganje bilo usredotočeno na razne tematske i interesne sfere, od lingvističkih do geografskih, uz mnoge detalje i zanimljive analize, pa i o Pet(t)enerima danas.

Potom je izlagao Mladen Bastijanić (Vodovod Labin) "Bastijanići-Cicuti (Čekuti) iz Barbana", a izv. prof. dr. Lina Pliško (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Filozofski fakultet, Odsjek za kroatistiku) "Pjesnička čakavština Živke Kancijanić". Živka Kancijanić, pjesnikinja je vezana uz vodnjanski književni krug i Udrugu Cvitak, a inače je rodom iz Hreljići. Objavljivala je samostalne zbirke te prisutna je u raznim zbornicima.

Posljednje je izlaganje bilo ono izv. prof. dr. Eduarda Pavlovića dr. med. (Opatija) i dr. Vesne Pešić, dr. med. (Rijeka) "Titulari crkava, crkvica i kapelica prostora Grada Benkovca/dijela Benkovačkog dekanata i Općine Barban/dijela Vodnjanskog dekanata: isti i različiti".

Organizator i pokrovitelj manifestacija je Općina Barban te Katedra Čakavskog sabora za povijest Istre Pazin, a suorganizatori Turistička zajednice Barban, Osnovna škola Jure Filipovića Barban i Župa sv. Nikole. (V. BEGIĆ)

Povezane vijesti

• TRKA NA PRSTENAC: Predstavljen pjenušac "Prstenac"
• Barbanski obrtnički sajam posvećen ženskom poduzetništvu
• Za 3 kilometra nerazvrstanih cesta 1,5 milijuna kuna