Vida Vukoja iz Staroslavenskog instituta istaknula je da se ne radi samo o istraživanju glagoljaške baštine, već o multidisciplinarnom i interdisciplinarnom pristupu izučavanju brevijara. Uvjerena je da će radovi s ovog skupa otkriti raznolike analize Rimskog brevijara jedne od temeljnih liturgijskim knjiga zapadnog kršćanstva * Akademik Josip Bratulić naglasio je da su brevijari zapravo goleme knjižnice antologijskih tekstova

U Državnom arhivu u Pazinu održava se dvodnevni međunarodni znanstveni skup "Rimski brevijari od 13. stoljeća do Tridentskoga sabora: jezik, pismo, tekst, slika, funkcija, ustroj". Kako je na otvaranju skupa rekla Vida Vukoja iz Staroslavenskog instituta ne radi se samo o istraživanju glagoljaške baštine, već o multidisciplinarnom i interdisciplinarnom pristupu izučavanju brevijara. Uvjerena je da će radovi s ovog skupa otkriti raznolike analize Rimskog brevijara jedne od temeljnih liturgijskim knjiga zapadnog kršćanstva. U srednjem vijeku brevijar nije bio samo molitveni priručnik nego je zbog bogatstva tekstova, koji su u njega ulazili, pogotovo prije reforme Tridentinskog sabora funkcionirao kao srednjovjekovna čitanka predstavljajući izbor od najboljega što je zapadno nasljeđe srednjovjekovne Europe moglo ponuditi.

Međunarodni znanstvenici

- Povezanost hrvatsko-glagoljskog brevijara unutar rimskog konteksta rezultat je jedinstvene povijesne povlastice koju su Hrvati uživali mnogo prije Vatikanskog sabora u 20. stoljeću, rekla je Vukoja. Zahvaljujući toj povlastici Hrvati su mogli čitati i moliti jezikom koji drže svojim, to je hrvatski crkvenoslavenski jezik i pisati uglatom glagoljicom pismom koje s pravom drže svojim. Na taj su način glagoljaši na jedinstven način povezali europski istok s europskim zapadom, začevši ono što danas možemo nazvati začetkom višedimenzionalnosti hrvatskog kulturnog identiteta, rekla je Vukoja.

Brevijarom kao temom konferencije nije se htjelo usredotočiti samo na glagoljski brevijar već se željela stvoriti malo šira slika o brevijaru u srednjem vijeku kroz razne aspekte. Stoga na skupu sudjeluje pedesetak jezikoslovaca, liturgičara, palografa, povjesničara i povjesničara umjetnosti iz Hrvatske, Njemačke, Velike Britanije, Italije, Austrije, Bugarske, Slovenije, Rumunjske i Rusije.

- Brevijar je složena knjiga, a složena je i njegova geneza, rekao je na početku Milan Mihaljević iz Staroslavenskog instituta. To su vrlo važni spomenici koji nisu služili samo kao molitvene knjige popovima glagoljašima i redovnicima, koji su iz njih molili svoje dnevne službe, već su to i vrlo važni spomenici jezične povijesti, ali i povijesti umjetnosti, budući da je veliki broj brevijara iluminiran. U brevijaru je sačuvan i veliki dio Biblija, a kada se govori o hrvatskim glagoljskim brevijarima, dodao je Mihaljević, može se govoriti i o prvom prijevodu Biblije na prvi hrvatski književni jezik, a to je hrvatski crkvenoslavenski jezik. Osim biblijskih, brevijar sadrži patrističke tekstove, svetačke legende i hagiografije, himne, verše, antifone i još mnogo toga. Brevijari su zato veliko kulturno, a ne samo jezični bogatstvo, ali se, ustvrdio je Mihaljević, tim velikom spomenicima bavi malo znanstvenika. Upravo je to bio poticaj za održavanje ovog skupa važnog kao poticaj za multidisciplinarno istraživanje brevijara, ali i da se uspostavi suradnja među strukama kako bi se što cjelovitije prišlo ovoj problematici.

Veliko lingvističko bogatsvo

Skup u pazinskom Arhivu održava se pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske mr. sc. Kolinde Grabar- Kitarović, a organizatori su Znanstveni centar izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo, Staroslavenski institut, Državni arhiv u Pazinu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Associazione Archivistica Eccleasiastica u Rimu. O velikom značaju ovog skupa na otvaranju su govorili fra. Anto Crnčević s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, biskup Porečki i Pulski Dražen Kutleša, Mirjana Galant zamjenica pazinskog gradonačelnika, Vladimir Torbica, pročelnik županijskog Upravnog odjela za kulturu, te akademik Josip Bratulić kao izaslanik predsjednice Republike, naglasivši kako su brevijari zapravo goleme knjižnice antologijskih tekstova.

Prije početka stručnog dijela skupa predstavljena je knjiga "Drugi beramski brevijar", koja sadrži faksimil i transliteraciju ovog vrijednog spomenika glagoljske baštine nastalog u skriptoriju koji je možda djelovao u Bermu. Ovo je djelo i jedan od povoda da se skup "Rimski brevijari od 13. stoljeća do Tridentskoga sabora: jezik, pismo, tekst, slika, funkcija, ustroj" održava u Pazinu, svega nekoliko kilometara udaljenom od Berma, žarišta glagoljaštva u Istri. "Beramski brevijar", predstavljen na skupu u reprezentativnom izdanju poznat je pod tim imenom jer je pronađen u Bermu, a danas se nalazi Nacionalnoj knjižnici u Ljubljani, čijom je susretljivošću presnimljen, transliteriran i konačno objavljen, odnosno tiskan. Ovo je vrijedno djelo za hrvatsku kulturu od nacionalnog značaja, a ujedno predstavlja i veliko lingvističko bogatstvo.

Znanstveni skup o Rimskim brevijarima završava sutra Staroslavenskom misom koja će se s početkom u 10 sati održati u pazinskoj župnoj crkvi sv. Nikole, a staroslavenske pjesme pjevat će zbor Župe sv. Mihovila iz Žminja. Sudionici skupa koji su u Pazin došli iz raznih zemalja posjetit će istarska glagoljaška središta Beram, Roč i Hum. (Mirjan RIMANIĆ)

Povezane vijesti

• Znanstveni skup posvećen 500. obljetnici Frankopanova brevijara