Hommage istaknutom istarskom intelektualcu

MARIO KALČIĆ "Čovjek u svome vremenu" s podnaslovom "Autorski tekstovi i sjećanje suvremenika"

| Autor: Vanesa BEGIĆ
Boris Domagoj Biletić prilikom otkrivanja biste Mariu Kalčiću, istaknutom istarskom intelektualcu, promotoru zavičajnosti, publicistu, uredniku i esejistu 2014. godine (Neven LAZAREVIĆ)

Boris Domagoj Biletić prilikom otkrivanja biste Mariu Kalčiću, istaknutom istarskom intelektualcu, promotoru zavičajnosti, publicistu, uredniku i esejistu 2014. godine (Neven LAZAREVIĆ)


Ovdje je naime objedinjen niz tekstova ovoga autora, ali i sjećanja njegovih kolega koji su subjektivno pisali o liku i djelu ovog značajnog istarskog intelektualca

Nedavno je u izdanju Čakavskog sabora i Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika objavljena knjiga posvećena Mariju Kalčiću naslovljena "Čovjek u svome vremenu" s podnaslovom "Autorski tekstovi i sjećanje suvremenika".

Ovdje je naime objedinjen niz tekstova ovoga autora, ali i sjećanja njegovih kolega koji su subjektivno pisali o liku i djelu ovog značajnog istarskog intelektualca.

Književni eseji

U ovoj knjizi nalazimo na književne eseje koje je Kalčić pisao o Ranku Marinkoviću, Ivi Mihoviloviću, Mati Baloti, njegove književno-kritičke crtice, o Stjepanu Vukušiću primjerice ili o Zvani Črnji, kao i putopisne skice o Barbanu, Pazinu, Učki, Vrsaru, Žminju te osvrte o Čakavskom saboru.

Osvrnuo se Kalčić i na likovni opus Mate Čvrljka, Marčela Brajnovića, Renata Percana, Emila Bobanovića i Petra Crnoborija, a zastupljena su ovdje i njegova razmišljanja, poticaji, diskusije glede raznih kulturnih i inih tema.

Treba istaknuti da je Kalčić jednako kvalitetno pisao književno-kritičke tekstove, vlastite tekstove, kao i promišljanja, eseje, te da se vidi stručnost u oblikovanju koncepata i kada je riječ o likovnom stvaralaštvu te o onom književnom.

Vrlo lijepim, nadahnutim jezikom napisane su njegove crtice o raznim mjestima u Istri, gdje ima sugestivnih, lirskih fragmenata, puno podataka, a da to nikada ne pređe u faktografsko nabrajanje, uz puno kurioziteta, podataka i zanimljivosti ispričanih na uvijek interesantan način, bez ponavljanja, gdje autor nije nikada nedostatan niti suvišan.

I opisujući poznate likovnjake, Kalčić u vrlo kratkim formama uspijeva prezentirati zaokruženu cjelinu, jasnu, konciznu, a opet s nekom punoćom podataka i svega.

Povodom zatvaranja Istarskog narodnog kazališta napisao je "Možda bi krajnji cilj trebao biti, a Istra to zaslužuje, da stvorimo teatar dubrovačkog tipa - mali teatar i dobar teatar, tim prije što Pula ima izvanredne scenske ambijente, koji najčešće stoje neiskorišteni".

O Kalčiću pak pišu Miroslav Bertoša, Boris Domgoj Biletić, Branko Blažina, Josip Bratulić, Albino Crnobori, Elda Čerina, Darko Dukovski, Slavica Kapuralin, Jelena Lužina, Milan Rakovac, Miroslav Sinčić, Ferdinand Tončinić, Stjepan Vukušić i Vilma Zohil.

Svaki od njih dao je vrlo osobnu uspomenu na Kalčića, ne samo na stvaralaštvo, već i na njega kao osobu.

- Kalčićev je ulog u našu suvremenost, očito, nemali, nezamjenjiv i prisutan, trajno: u novim prilikama, novim inicijativama, neprekinutosti tradicije, ukratko u onome što ćemo za današnji trenutak nazvati - zavičajem kao pravom mjerom i susretištem lokalnoga, u najboljem smislu riječi (nasuprot kampanilizmu), s nacionalnim gdje sudjelujemo svojim najboljim prinosima, ostvarenjima i ljudima, bez obzira na to bili ili ne u tzv. nacionalnoj "matici" uvijek shvaćani i prihvaćeni kako valja, pa sve do univerzalnoga, općega - kojemu i čemu teži svaki sadržajan, cjelovit, valjan i vrijedan, iskren i estetsko-etički neupitan, uravnotežen i uvjerljiv stvaralački napor, zapisao je dr. Boris Domagoj Biletić, urednik knjige u predgovoru.

Značajan doprinos

Mario (Marijan) Kalčić bio je esejist, urednik, publicist, javni i kulturni djelatnik (Regulići kraj Barbana, 24.VIII.1934. – Pula, 15.VII.1986.). Gimnaziju je završio u Puli, potom diplomirao hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru. Bio je profesor u Veloj Luci na otoku Korčuli i na Pedagoškom fakultetu u Puli.

Radio je kao prosvjetni savjetnik Općine Labin i ravnatelj Radničkoga sveučilišta, ravnatelj Općinske knjižnice i čitaonice u Puli, te glavni i odgovorni urednik riječkoga časopisa Dometi (1972.-74.) i pulske Istre (1974.-83.), glavni urednik pulske Istarske naklade te od 1983. do smrti 1986. ravnatelj Naučne biblioteke (danas Sveučilišna knjižnica) u Puli. Godine 1969. imenovan je zastupnikom Istre u Kulturno-prosvjetnom vijeću Savezne skupštine SFRJ.

U književnosti se predstavio 1950-ih tekstovima u Istarskom borcu i kao predsjednik istoimenoga literarnoga kluba. Posebno se izdvajaju njegovi ogledi o djelu jednoga od najznačajnijih hrvatskih pisaca i intelektualaca Istre 20. stoljeća Mate Balote (Mije Mirkovića).

Njegovom je osobom i radom nadahnut roman Stjepana Vukušića "Zvijezde nad Gočanom" (2003.). Za života Kalčić nije objavio autorsku knjigu pa je ovo izdanje – "Mario Kalčić, čovjek u svome vremenu", koje sadrži njegove autorske tekstove i svjedočanstva suvremenika o njemu – prva knjiga njegovih izabranih, u mnogome gotovo i sabranih, tekstova: književnih eseja i kritika, putopisnih zapisa, likovnih prikaza, polemičnih i angažiranih istupa na raznim skupovima, diskusija i razmišljanja o kulturnoj politici i slično, kazao je dr. Biletić.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter