Vjernici, teolozi i ugledni mirovni aktivisti, bračni par Ana i Otto Raffai bili su najkonkretniji na sadržajnoj subotnjoj tribini Radija Rojc pod nazivom "Potresi, korona i naši odgovori kulturi nasilja/Politike nenasilja, vjera i solidarnost".

To se posebno vidjelo u njihovim odgovoru na pitanje slušatelja koliko je Katolička crkva u Hrvatskoj nasilna, a koliko hrvatski političari.

Sloboda, najveća božja vrijednost

Oto Raffai kaže: "Kolikogod je dobro što crkveni ljudi vjeruju, ali ako to postaje prisila, tu počinje nasilje".

- Jedna od najvećih vrijednosti koje smo dobili od Boga, koja je u vjerskoj strukturi kršćanstva i drugih monoteističkih religija, a koje se sada ponašaju prilično dominantno, jest sloboda. Tu vrednotu treba širiti i to treba međusobno živjeti. To je poruka vjere, a čim se to ide zasjenjivati raznim naredbama i dominantnim pričama kako bi netko trebao živjeti, ta se sloboda počinje ukidati, kaže on.

Ana Raffai tvrdi da je Katolička crkva u Hrvatskoj jako tiha kad je posrijedi nasilje nad ženama i migrantska kriza.

- Tu je jako tiha, kao da se ne snalazi u tim temama, ne zna s time, ne upozorava. Ja znam da Katolička crkva u Njemačkoj drugačije reagira na migrantsku problematiku. Naša crkva se ne konfrontira s političkim elitama, dok su u temama od nacionalnog interesa, gdje im nije mjesto, biskupi previše angažirani. Naviještamo li mi evanđelje ili namećemo katolički svjetonazor svima. Svaka institucija, pogotovo ako je hijerarhijska, pa tako i država i crkva, ima obilježja strukturalnog nasilja. A s crkvom imamo problem s pedofilijom, diskriminacijom žena, s financijskim problemima crkve. Svačega tu unutar ima, upozorila je ova teologinja i mirovnjakinja. 

Neodgovorni prema Majci Zemlji 

Na tribini je bilo dosta govora o važnosti iskazane solidarnosti građana nakon potresa na Baniji, a kad je u pitanju 'božja kazna' za koronu i potrese, Ana Raffai složila se nedavno iznesenom tezom akademika Ivana Markešića da Bog nema veze s ovom pandemijom i ovim našim potresima; to nije njegova kazna ni opomena (Markešić je, usput, ustvrdio i ovo: "Ne znam zašto bi uopće bilo potrebno uvlačiti Svevišnjeg u cijelu ovu priču o pandemiji i potresu kada znamo da su za klimatske promjene i slijedno tome za pandemije, kao i za mnoge potrese danas u svijetu odgovorni upravo ljudi sa svojim neodgovornim ponašanjem prema Majci Prirodi".)

- Nije Bog taj koji kažnjava, nije to smisao. Ako mi nešto učimo od korone, onda to nije kazna, već uvid, prosvjetljenje, i samo je pitanje koliko ćemo pamtiti taj uvid. U potresu i pandemiji količina mržnja i netrpeljivosti je bitno manja nego u ratu, jer ne možeš mrziti virus, dok neprijatelja možeš, kaže ona. Julijana Mladenovska-Tešija, osječka filozofkinja, teologinja i mirovnjakinja ipak je dodala da 'pukotine' koje sada stvaraju korona i potresi omogućuju i mržnje i neprijatelje.

- Sad nemamo jednog nego više neprijatelja, disperzirani su 'neprijatelji'. Različite grupe različito artikuliraju svoju mržnju. Kao filozofkinju i kao teologinju oduvijek me brinula ta inklinacija prema zlu. Ne mislim da je ona kazna ili drugi odabir na koji nas Bog stišće da bi nas upristojio, već mislim da je to stvar svjesnog odabira čovjeka. Biblijski gledano, pitanje je na koji ćemo se način odvojiti od našeg oca, kako ćemo kao odgovorne osobe postupati, hoćemo li biti u skladu s prirodom, hoćemo li paziti na druge; hoćemo li paziti na naš javni govor da ne bismo nekog ugrozili. Velik je izazov za nas mirovnjake da nađemo drugu dinamiku u tim 'pukotinama', naglasila je Mladenovska-Tešija.

Usput, svi sudionici tribine cijepit će se protiv korone i na taj način, kako su rekli, zaštititi druge od sebe. 

Pohlepa je institucionalizirana 

O nasilju političara Ana Raffai rekla da je politički diskurs, ne samo u Hrvatskoj, kompetitivan i kao takav podložan nasilju.

- Stranke su posložene kao firme koje brane svoj projekt, kao da ne smiješ pohvaliti tuđi projekt. Sjećam se kad je prije par godina jedna SDP-ovac pohvalio jednog HDZ-ovca, pa mu je to uzeto za zlo. A tu su i posebni oblici nasilnog govora - napadi 'ad hominem', cinizam, držanje prodike.

Osječka liječnica i mirovnjakinja Katarina Kruhonja zalaže se za transformaciju planetarnog društvenog modela koji bi klimatsku krizu rješavao uspostavom održive ekonomije. Ona smatra da je sada na djelu dominacijski sustav, hijerarhijski utemeljen na moći, koji se služi represijom i koji je institucionalizirao pohlepu.

- Moramo ući u transformaciju u kojoj će sistem biti temeljen na moći suradnje, solidarnosti i empatije prema sebi, prema drugome i prema svemu živome, cijeloj planeti, uključujući i nežive resurse poput vode. Takva duboka transformacija je nužna, istaknula je Kruhonja.

- Ako radimo na izgradnji pravednijeg svijeta i u starozavjetnom i novozavjetnom shvaćanju proroka, prorok nije onaj koji proriče budućnost, već onaj koji vidi što danas treba činiti. I kad smo na tragu mira i solidarnosti, onda ti u svakom času imaš nekakvu sliku što ti je činiti. Ne znam što treba za tri godine, ali znam koji korak treba sad. I svojim studenticama i studentima kojima predajem o nenasilju govorim da se uključe u lanac mira i solidarnosti i tako budu zadovoljni kao ljudi, da im tako bude ispunjen život. Kao čovjek i vjernica smatram da svatko može imati ispunjen život, i u duhovnom smislu i u smislu ispunjenja ljudskosti, kazala je Ana Raffai.

Julijanu Mladenovska Tešija raduje što izlaze priče o seksualnom zlostavljanju, bez obzira koliko su mučne, jer one ojačavaju etos solidarnosti u društvu. Voditelj i moderator tribine, mirovnjak Goran Božičević nadovezao se da je, uz solidarnost, nužno i usustavljeno znanje.

Katarina Kruhonja tvrdi da je spontano organiziranje javnih kuhinja i volonterske kuhare iz cijele Hrvatske na Baniji država trebala podržati i zadržati taj spontani poriv i organizaciju, čime bi se ostvarilo i povezivanje na duže staze. Ali ne, država im se zahvalila i angažirala neko svoje poduzeće, ne gledajući da je ta iskazana solidarnost ogroman socijalni kapital.

- Kao što se povezala udruga oboljelih od karcinoma s jednom udrugom u Glini, e to treba postati politika, zaključila je Katarina Kruhonja, dobitnica Nagrade za ispravno življenje, poznatije kao alternativni Nobel za mir.

Povezane vijesti

• OPASNOSTI VREBAJU IZ LAŽNIH VIJESTI Robert Frank: Nijedna društvena mreža ne može toliko informirati građane Istre kao Glas Istre
• SUDIONIČKO UPRAVLJANJE KOREKTIV JE NEUSPJEHA DEMOKRACIJE: Rojc je pozitivan primjer upravljanja javnim dobrom, ali može puno bolje
• Za dugoročan najam stana, nakon obitelji s djecom i kućnim ljubimcima, nepoželjni čak i studenti: Stanovi se i RADNICIMA NA PRIVREMENOM RADU U PULI IZDAJU ZA 200 EURA PO LEŽAJU!