"Kalisto" s podnaslovom "Naša Troja II" naziv je knjige Vedrana Sinožića. Nakon prvog dijela ove knjige, i u ovome se nastavku autor bavi otkrićem Troje i Itake, te na neki način želi dokazati da je Troja u Istri, odnosno da je Motovun Troja.
- Kako se moja prva knjiga dotiče boginje Atene, ova druga je prostor boginje Artemide. Stari nam je Panteon ovdje nužan za shvaćanje kako u prvom redu Homerovih djela, tako i za razumijevanje postavljanja prave lokacije Troje u Istri, napisao je sam autor.
Odmah u prvom poglavlju riječ je o Glistoniji i Kotlima, odnosno boginji Artemidi. "Naime, Glisant je naziv vrlo srodan Glistoniji, a odnosi se na grad napadača Ahejaca, za razliku od grada Glistonije, koji je trojanski, prema logici moje prethodne knjige. Danas je ahejski grad Glisant - grad Klis u Dalmaciji. Ovdje je vidljivo da je Glistonija vrlo star toponim, sukladno poredbi s Homerovim stihovima", ističe Sinožić.
On navodi da je uz Glistoniju važno i selo Kotli, jer su ta dva sela nedaleko jedan od drugog, povezana nimfom Kalisto i boginjom Artemidom.
"Okolica Motovuna tradicionalno je prikladna za uzgoj vinove loze, pa je, dakako, bitna i za turističku ponudu. Tako sam od tamošnjih stanovnika doznao da je motovunski teran, vino koje dobivaju uzgojem vinove loze, s jednog posebnog mjesta ili padine koja nosi naziv Flaminio. Taj je teren smješten između Vižinade i Brkača pogodan za uzgoj vina teran, ali za moje otkriće Homerove Troje još važniji, jer je to mjesto odgovarajuće za smještaj trojanske vojske, ističe autor.
On nadalje navodi i da je Motovun sveti grad boginje Mokoš (Matovilka, drugim riječima) u slavenskoj inačici, dok je taj isti grad Homerova Troja ili Ilij.