Izložba "Umjetnost približavanja", koja kroz radove dvadesetak hrvatskih i srpskih umjetnika pokušava potaknuti međunacionalna društveno-politička i kulturna povezivanja, otvorena je u Zagrebu sklopu Dana srpske kulture koje organizira SKD Prosvjeta iz Zagreba.

Umjetnost približavanja potiče komunikaciju i daje vidljivost društvenih problema kroz umjetničko djelovanje, s ciljem poticanja na društvene promjene i što boljim povezivanjem kulturno-umjetničke scene u regiji, rekla je kustosica Davorka Perić.

Radi se o povezivanju umjetnika i institucija, koprodukcije i cirkulacija kulturnog i umjetničkog programa u regionalnom kulturnom prostoru te povezivanju tzv. visoke i popularne kulture, umjetnosti i svakodnevnog života, kazala je ona.

Kustos Zoran Pantelić iz Kuda.org iz Novog Sada, koji je suorganizator izložbe, kazao je da se radovi osvrću na sudbinu prostora koji je do prije 30 godina bio zajednički i bez barijera, a potom doživio brojne promjene, ta da je koncepcijski izložba proširila skalu pristupa koji potiču na različita promišljanja.

Devedesetih smo događaje između Zapadne i Istočne Europe gledali kroz nejednakost, a danas kroz migrantsku krizu vidimo da taj odnos ima znatno dublje i složenija značenja, ocijenio je Pantelić i naglasio da umjetnost anticipira budućnost, ali da te anticipacije dosta kasnije ulaze u sferu društvenih odnosa.

Predsjednik Prosvjete Siniša Tatalović istaknuo je da su ove godine Dani Prosvjete koncepcijski drugačiji te da su umjesto ideja 19. i 20. stoljeća prihvatili ideje 21. stoljeća. Prosvjeta želi biti otvoreno društvo koje se spremno mijenjati, otvoriti se prema gradu i državi u kojoj živi, i biti platforma za predstavljanje kulturnih događaje Srba iz drugih država, kazao je.

Potpredsjednik Vlade Boris Milošević otvorio je Dane i naglasio sposobnost kulture da povezuje društva i većinske i manjinske narode. Manjine su ponekad izložene stigmatizaciji i diskriminaciji, pa ovakve manifestacije imaju cilj da skinu stigmu s manjine i učine ih prihvatljivima, kazao je i također izrazio očekivanja da ovi i slični događaji valoriziraju kulturni doprinos Srba hrvatskoj kulturi, bez kojeg, kako je rekao, „hrvatska kultura ne bi bila ono što ona danas jest“.   

Izložba okuplja radove umjetnika Dragana Protića i Đorđa Balmazovića, Siniše Labrovića, Gilda Bavčevića, Vahide Ramujkić, Zorana Pavelića, Kate Mijatović, Lane Stojičević, Marka Paunovića, Nikolete Marković i Andreja Mirčeva, Spartaka Dulića, Dalibora Martinisa, Igora Bezinovića i Ivane Pipal, Roberta Vodanovića Čopora, Sandra Đukića.

Također, predstavljeni su neobjavljeni radovi dramaturginje Ivane Momčilović s glumicom Sonjom Savić, zatim radovi koje potpisuju umjetničke grupe asocijacija APSOLUTNO, Grupa Škart, te radovi ljudi koji nisu profesionalni umjetnici, ali djeluju u polju umjetničkih akcija i aktivizma.

Takvi su radovi grupe 'nepraktičnE žene' Brigite Međo i Lenke Zelenović, s projektom 'Kuvarica' iz produkcije umjetničke organizacije Škart, čije glavno usmjerenje, koje neformalno nazivaju arhitektura ljudskih odnosa, govori o aktivnostima okrenutim publici koja ne proizlazi iz uskog umjetničkog kruga.

U sklopu otvaranja prikazan je nagrađivani kratki film u hrvatsko-srpskoj koprodukciji Igora Bezinovića i Ivane Pipal: Mikrokazeta - najmanja kazeta koju sam vidio, 19’11”, iz 2020. godine.

Povezane vijesti

• Posebne upisne kvote za hrvatsku manjinu i iseljeništvo - prijave u jesenskom upisnom roku
• Petnaesto izdanje u petak i subotu u Monteparadisu u Rojcu -  IZLOŽBA, RAZGOVORI, FILM I KONCERTI
• Financiranje kulturno-umjetničkih projekata OČUVANJE I VALORIZACIJA KULTURNE BAŠTINE NACIONALNIH MANJINA