Izložba "Juraj Plančić — Pariški opus", koja se otvara u subotu, 30. srpnja u Muzeju Staroga Grada na otoku Hvaru, predstavlja 30 ulja na platnu, prvorazrednih primjera slikarova "zlatnog slikarstva", među kojima i sedam novopribavljenih.

Zadnja retrospektiva posvećena stvaralaštvu Jurja Plančića, održana u Galeriji Klovićevi dvori prije 26 godina, brojem eksponata, njih 128, prikazala je slikarov opus ostvaren u Hrvatskoj do 1927. te respektabilni broj dotad dostupnih "pariških slika" do 1930. godine. 

"Praznine" iz slikarova pariškog opusa do danas su u znatnoj mjeri popunjene  jer je unatrag desetak godina u Francuskoj, Njemačkoj i Švicarskoj pronađeno i otkupljeno još sedam Plančićevih ulja koja šira hrvatska publika još nije imala prigodu vidjeti.

Kako se napominje u najavi, ova će izložba zasigurno zanimati, ne samo kritiku, nego i oduševiti mnogobrojnu publiku željnu doživljaja i susreta s "lijepom umjetnosti". 

"Sve su to kompozicije na kojima susrećemo ribarske i ribarsko-lučke prizore, pastoralne i bakanalske svečanosti, stvarne i nestvarne vedute u arkadijskoj inscenaciji izvedene jedincatim kolorističkim rafinmanom 'naturalnog' impresionizma koje asociraju na predjele i scene iz slikarova zavičaja", dodaje se.

Juraj Plančić (Stari Grad, 22. listopada 1899. - Pariz, 19. kolovoza 1930.), diplomirao je 1925. na slikarskom odjelu Kraljevske više škole za umjetnost i umjetni obrt u klasi Vladimira Becića. 

Prvi puta samostalno je izlagao u rodnom Starome Gradu 1923. te u Splitu i Zagrebu. U početku je stvarao u okvirima nacionalne romantike članova Društva hrvatskih umjetnika "Medulić" i njihove arhitektonike slike, a zatim i u krugu magičnih izričaja "novog realizma" koji su 20-ih godina prošloga stoljeća dominirali hrvatskim slikarstvom.

Zahvaljujući stipendiji francuske vlade od 1926. boravi u Parizu, u podnožju Montmartrea, gdje radi vedute mitskog brežuljka te obilazi pariške muzeje. Po isteku stipendije seli u Rosny-sous-Bois, gdje u posvemašnjoj oskudici počinje njegovo "zlatno slikarstvo".

Prvi uspjeh i pozornost kritike bilježi na Jesenskom salonu 1928., a prve otkupe slika 1929. na godišnjoj izložbi Salona nezavisnih. 

Stoga se vraća se u Pariz, iznajmljuje stan blizu Luksemburškog parka i nastavlja izlagati na Salonima u Grand Palaisu, te ima samostalnu izložbu u Galerie de Seine. Njegovu punu afirmaciju zaustavlja smrt uslijed tuberkuloze.

Umjetnine na izložbi čuvaju i izlažu u stalnim postavima Nacionalni muzej moderne umjetnosti iz Zagreba, Galerija umjetnina iz Splita i Galerija umjetnina “Branislav Dešković” iz Bola na Braču te i sam Muzej Staroga Grada. 

Izložba kustosice Biserke Rauter-Plančić će biti otvorena do 2. listopada.

Povezane vijesti

• Alija i Medina Rešić izlažu u studiju Poola na Verudeli
• "Umjetnik na odmoru 2015." i "Gorgona" u Zagrebu
• Tea Bičić izlaže u galeriji "Poola Gallery"