U NARODNOM MUZEJU LABIN

IZLOŽBA FOTOGRAFIJA BRUNA BLAŽINE Zavičaj uhvaćen objektivom fotoaparata

Vedran Kos, Bruno Blažina, Valter Glavičić (B. BIOČIĆ)

Vedran Kos, Bruno Blažina, Valter Glavičić (B. BIOČIĆ)


Glavičić je rekao kako je Blažina s 14 godina otišao u svijet i u New Yorku ostvario zavidnu karijeru, ali nije zaboravio svoje smokve, masline i loze kojima se na kraju i vratio

Vinova loza, smokva i maslina poljoprivredne su kulture koje vjekovima hrane Mediteran. Motivi su to koji se od pamtivijeka pojavljuju u grčkoj i rimskoj mitologiji i umjetnosti, trguje se njihovim proizvodima, povezivale su civilizacije i najudaljenije krajeve Mediterana.

Povezanost sa zavičajem

"Možemo slobodno reći da su te kulture temelj europske civilizacije kakvu poznajemo danas. Othranile su i domaćeg čovjeka i brojne obitelji u Drenju i Ravnima pa i Bruna Blažinu", rekao je na otvaranju izložbe fotografija Bruna Blažine pod nazivom "Zavičaj" u labinskom Narodnom muzeju Vedran Kos, kustos i voditelj tog muzeja.

Izložbu je pred mnogobrojnim publikom među kojom su bili stanovnici Drenja, Ravni i okolice te iseljenici na cakavici otvorio labinski gradonačelnik Valter Glavičić istaknuvši povezanost labinskih iseljenika sa svojim zavičajem.

Glavičić je rekao kako je Blažina s 14 godina otišao u svijet i u New Yorku ostvario zavidnu karijeru, ali nije zaboravio svoje smokve, masline i loze kojima se na kraju i vratio. Svi mi bez obzira gdje bili i otišli imamo u glavi svoj rodni kraj, svoje ulike, lozu, smokve, kamen i more i na kraju im se uvijek vratimo, rekao je Glavičić. Blažina je zahvalio na toplim riječima i velikom broju posjetitelja na otvaranju izložbe.

- Bruno Blažina, iako već više od 60 godina nastanjen u Americi, u duši je Mediteranac, nostalgični Mediteranac koji je dušom i tijelom vezan uz svoj rodni kraj. Pripadnost rodnom kraju i Mediteranu dokazuje i svojim fotografijama i slikama, načinom razmišljanja i sve češćim posjetima rodnome kraju. Prva serija fotografija nastala je pred circa 50, 60 godina. Fotografije su slikane na području Drenja i Ravni, i već tada Blažina pokazuje veliki talent i intuiciju prema fotografiji. Portreti osoba i motivi seoske sredine oslikavaju svu težinu života u priobalju Labinštine, te su izvrstan dokument za etnografska istraživanja. Posebno bih istaknuo fotografiju s motivom voza, boškarina i gospođe koja se sprema na put odjevena poput kakve manekenke, fotografija je to puna kontrasta, suprotnosti i upravo ona dočarava tranziciju koju su ti krajevi doživjeli, rekao je Vedran Kos.

Reminiscencije

Druga serija fotografija nastaje pred desetak, dvadesetak godina i reminiscencija je na neka davna i prošla vremena koja nestaju. Motivi kakve je nekada fotografirao u svome prirodnome okruženju, smokva, vinova loza i maslina, sada se pojavljuju u krupnome planu i nostalgično nam pričaju priču o nekim davnim i bezbrižnijim vremenima. Možemo slobodno reći da fotografije Bruna Blažine nose i ekološku poruku, svjedoče nam o velikoj tranziciji koja se na Mediteranu dešava posljednjih 50-ak godina.

Bruno Blažina rođen je 1938. godine u Drenju. U razdoblju od 1952. do 1957. godine plovio je na Jugoliniji, a potom se trajno nastanjuje u SAD. Nakon završetka vojne obuke u SAD, upisuje u New Yorku School of Visual Arts, gdje je diplomirao kao odličan student. Nakon diplome zaposlio se u jednoj od najpoznatijih ženskih revija McCall's gdje radi 23 godine kao grafički urednik. Uz profesionalni rad kao grafički urednik, gotovo svakodnevno slika i fotografira. Najčešći motivi njegovih fotografija prisjećanje su na rodni kraj. Izložba ostaje otvorena do 31. kolovoza. (Branko BIOČIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter