ONLINE PRIRUČNIK
INTERVENCIJE UMJETNIKA U JAVNOM PROSTORU: Tko zna za devastirani reljef Eda Murtića u Puli?
Više od 50 umjetničkih djela popisalo 23 studenata (Dejan ŠTIFANIĆ)
Predivan ogroman reljef Eda Murtića nalazi se u pulskoj zgradi Croatia osiguranja, a da o tome nitko nema pojma. Taj je reljef devastiran. Kad je Croatia iznajmila prostor Erste banci, oni su ga "zaknaufali", veli Kristina Nefat
Većina umjetničkih djela, skulptura i spomenika na javnim trgovima u Puli i u javnim gradskim institucijama nije adekvatno obilježena; ne zna im se autor, kontekst i vrijeme kada su i zašto nastali. O njima se ne skrbi na odgovarajući način, što je zadatak gradskih vlasti. Pritom, iako ne sva, dobro su očuvana umjetnička djela koja se nalaze u zatvorenim prostorima, dok su spomenici i skulpture koje se nalaze na javnim površinama i parkovima često devastirani i nedovoljno održavani.
Pilot-istraživanje
Pokazalo je to vrijedno pilot-istraživanje o javnim i privatnim prostorima Pule u kojima su nekada bili izloženi umjetnički radovi hrvatskih i inozemnih umjetnika, koje su u organizaciji Hrvatskog udruženja interdisciplinarnih umjetnika (HUIU), proveli studenti prve godine diplomskog studija pulskog Fakulteta ekonomije i turizma dr. Mijo Mirković, smjer 'Turizam i razvoj', pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Kristine Afrić Rakitovac.
Studenti, njih dvadeset i troje, detektirali su više od 50 različitih umjetničkih djela - skulptura, mozaika, slika, tapiserija, spomenika, grafika, crteža i murala, ali i uporabnih predmeta koji imaju umjetničku vrijednost, primjerice lusteri, fotelje, stolice, klupe, šankovi, stubišta… Prema prikupljenim informacijama, umjetnička djela nastajala su u razdoblju od 60-ih godina 20. stoljeća do sredine prošle godine, a u njihovom nastajanju sudjelovalo je više od 30 umjetnika iz Italije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Makedonije.
Rezultat istraživanja je online priručnik "Intervencije umjetnika u javnom prostoru - prošlost i sadašnjost, mogućnost razvoja gradova", koji je jučer prezentiran u bivšoj kantini Fakulteta ekonomije i turizma.
Koosnivačica i članica Kristina Nefat kazala je tom prilikom da nakon ovog pilot-istraživanja treba u detaljnom istraživanju popisati sve umjetnine, bar u digitalnom obliku, u primjerice formi s bar kodovima.
Skulptura u Valdebeku
- Recimo, predivan ogroman reljef Eda Murtića je u pulskoj zgradi Croatia osiguranja, a o nitko o tome nema pojma. Taj je reljef devastiran. Kad je Croatia iznajmila prostor Erste banci, oni su ga zaknaufali, i tako je jako puno djela uništeno, veli Nefat, dodajući da je poseban problem sa skulpturama, jer skoro kraj svake nema osnovne informacije o autoru i djelu, osim eventualno potpisa autora, koji može prepoznati samo dobar poznavatelj umjetnosti. "Mene zanima, recimo, čija je kamena skulptura u Valdebeku, nakon skretanja za Dolinku", dodala je Kristina Nefat.
Ovaj pulski istraživačko-zagovarački program HUiU-a financiraju Zaklada Kultura nova (u sklopu šireg razvojnog projekta In Dis Art) te Ministarstvo kulture Republike Hrvatske kroz projekt razvoja publike In Dis Public.
Cilj cijelog projekta je definirati mogućnosti povratka izvornih umjetničkih djela u javne i privatne prostore u Republici Hrvatskoj. Naime, za vrijeme bivše Jugoslavije, točnije 60-ih, 70-ih i 80-ih godina proteklog stoljeća, bila je normalna praksa da javne prostore (hotele, knjižnice, banke i sl.) krase izvorna umjetnička djela domaćih i inozemnih umjetnika. Osim što su tada javni i privatni prostori bili lišeni današnjeg neukusa u uređenju interijera (tiskane replike umjetnika, jeftini posteri i slike kupljeni u masovnim trgovačkim centrima i sl.), bili su i svojevrsne galerije i platforme za promociju umjetnika.
Jučer su studentima u znak zahvalnosti dodijeljene diplome. U istraživanju su sudjelovali Martina Antonac, Andrea Delević, Nikolina Jerković, Ela Kilijan, Roberta Cetina, Dajana Kajić, Dea Tepić, Ivana Klasnić, Mara Kadija, Tina Košeto, Rea Kosović, Ivona Radoš, Ivona Mandić, Ivana Bošković, Jelena Lugarov, Dorotea Žambok, Toni Dagostin, Daniel Starčević, Dino Popović, Matej Andrić, Ivana Šipek, Ana Rogina i Petra Korent.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
