HAZU: Objavljen novi svezak Benešićeva Rječnika hrvatskoga književnoga jezika

(Hina/EPA)

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti objavila je 15. svezak "Rječnika hrvatskoga književnoga jezika od preporoda do I. G. Kovačića" Julija Benešića, vrijedan doprinos hrvatskoj filologiji i leksikografskoj produkciji.

"Benešićev književnojezični rječnik jedinstveno je vrelo identitetskih obilježja hrvatskoga jezika i književnosti od sredine 19. do polovice 20. stoljeća, u burno vrijeme smjene paradigmi te ustaljivanja i usustavljivanja novoštokavskoga standardnog jezika", ocijenila je Anja Nikolić-Hoyt, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju i upraviteljica Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU, u kojem je izrađen.

Izrada rječnika je na preporuku Miroslava Krleže kasnih četrdesetih godina povjerena Juliju Benešiću (1883.–1957.), književniku i jezikoslovcu, prevoditelju i teatrologu, ne bi li se nadomjestili nedostaci postojećih rječnika koji su pod utjecajem rastućega štokavskog purizma nudili pristranu i krnju sliku o leksiku hrvatskoga jezika.

Rječnik je utemeljen na književnim citatima – korpusnim glosama iz djela više od stotinu ponajboljih hrvatskih književnika od Antuna Mihanovića do Ivana Gorana Kovačića, pa je i svojevrsni društveno-povijesni dokument i jezično-kulturni spomenik hrvatskoga jezika i književnosti od sredine 19. do polovice 20. stoljeća.

Akademija je od 1985. do 1990. objavila prvih dvanaest svezaka, no rad na dovršavanju Rječnika nastavio se tek dva desetljeća kasnije, 2008. godine. Njegov petnaesti svezak treći je u nizu novih svezaka, a obuhvaća riječi od ta do uljudba.

Iz HAZU-a ističu kako je, neovisno o tome što nije stigao završiti Rječnik, Benešićev doprinos hrvatskoj filologiji i osobito hrvatskoj leksikografskoj produkciji neosporan i trajan.

Uz urednike, Josipa Bratulića, Anju Nikolić-Hoyt i Marka Samardžiju, za tisak su ga priredile Ivana Filipović Petrović, Nikolić-Hoyt i Bojana Schubert.