Dvodnevna on-line konferencija
GRAD(imo) ROJC: ROJC JE INSPIRATIVAN PRIMJER DRUŠTVENOG CENTRA No, problem i dalje ima
Rojc Pula
Društveni centar Rojc primjer je dobro organizirane i funkcionalne zajednice, pokazala je dvodnevna online konferencija "Društvo u centru", kojom je zaključen dvogodišnji projekt "GRAD(imo) ROJC". U četiri je panela sudjelovao velik broj ljudi uključen u aktivnosti i upravljanje društvenih centara diljem Hrvatske, u rad neprofitnih medija zajednice, u civilnom i javnom sektoru. Publika se mogla upoznati sa situacijom u ostatku države, ali i poteškoćama s kojima se susreću društveno-kulturni centri, nezavisna kultura i mediji zajednice.
Primjeri dobre prakse
U panelu koji je vodio doc.dr.sc. Krešimir Krolo, Dušica Radojčić iz Zelene Istre podsjetila je na povijest Društvenog centra Rojc te način djelovanja udruga unutar njega. Istaknula je model sudioničkog upravljanja zgradom koji je započet samoorganizacijom njezinih korisnika, a zatim i aktivnim uključenjem u upravljanje. Najprije su djelovali pod neformalnim Vijećem udruga Rojca, što je imalo svoje nedostatke, kaže Radojčić, a to su periodično djelovanje dijela predstavnika i ponavljanje problema s kojim se Centar susretao, počevši od zajedničkih sanitarnih čvorova. Godine 2008. nastaje Koordinacija udruga Rojca, a 2012. i Savez udruga Rojca, u kojem su prisutni i predstavnici Grada Pule. Tada se, po Radojčić, "stvari počinju bitno mijenjati". Savez je mogao smišljati projekte i biti financiran te formirati grupu ljudi koja bi se bavila poticanjem suradnje među udrugama u Rojcu, kojih je danas 110.
Da je Rojc inspirativan primjer društvenog centra, istaknula je i Đurđa Vrljević Šarić, voditeljica Odjela za kulturno-povijesnu baštinu u Tvrđavi kulture u Šibeniku, s kojim je Rojc, veli, teško usporediti. Glavni cilj u Tvrđavi kulture, kaže ona, bilo je jačanje suradnje i umrežavanja javnog i civilnog sektora na području kulture. "Interes gradskih vlasti za suradnjom postoji, postoji volja za podrškom, ali je ovdje naišla na slab odaziv civilnog sektora. Potvrđuje to koliko je inicijativa i samoorganiziranost korisnika društvenog centra presudna za uspješnu suradnju s javnim sektorom. Uspješna je, s druge strane, revitalizacija tvrđava, inicijativa kojom je nastala i Tvrđava kulture", rekla je Vrljević Šarić.
Na pitanje Dušice Radojčić, upućeno direktorici Turističke zajednice Pule Sanji Cinkopan Korotaj, prisutnoj u publici online konferencije, planira li se i u Puli slična revitalizacija austrougarskih tvrđava, odgovoreno je da je bilo pokušaja prijave na EU-natječaje, no sredstva nisu dobivena. Cinkopan Korotaj je navela da je za tvrđavu San Giorgio napravljena procjena po kojoj bi bilo potrebno 700.000 eura samo da bi se došlo "na nulu", iz čega se dalo naslutiti da većih promjena na pulskim tvrđavama u bližoj budućnosti neće biti.
Neprofitni mediji
Na panelu "Mediji zajednice u DKC-ima", na kojem se govorilo o problemima s kojima se susreću neprofitni mediji, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko podcrtao je važnost medija zajednice te u ime Društva iznio prijedlog njihova financiranja.
- Za dugoročnu egzistenciju medija zajednice potreban je javni fond za novinarstvo. Takav fond već postoji pri Fondu za elektroničke medije (fond za pluralizam), ali ono što HND zahtijeva je da Vlada taj iznos poveća nekoliko puta. Fond bi se također mogao puniti oporezivanjem prihoda koje od oglašavanja na internetu ostvaruju digitalni monopoli, istaknuo je Zovko.
Kristina Tešija je predstavila Radio KLFM iz Splita, koji od 2012. godine djeluje u društveno-kulturnom centru Dom mladosti. Radio, kaže, čini nekoliko volontera koji program vode iz gušta, a idealan je za ljude koji traže nešto dalje od mainstream sadržaja u medijima. Ana Galant, jedna od 20 volontera na Radio Roži, predstavila je ovaj internet-radio nastao u sklopu kultnog riječkog centra Palacha. Pulski je Radio Rojc predstavila Mirjana Radulović, kojoj su svi redom čestitali na nedavnoj HND-ovoj nagradi za radiodramu "Pola Città Puttana". Ovaj velik uspjeh za kolektiv neprofitnih medija zajednice dokaz je njihova kvalitetnog rada, istaknuto je, a Radulović je navela i suštinsku povezanost ovog radija s Centrom Rojc.
Zakonskom regulativom i dalje nije jasno određeno što je točno neprofitabilni medij zajednice, koji zbog otežanog financiranja funkcioniraju na entuzijazmu i radu svojih volontera. Konstantni pokušaji da se rad medija zajednice ignorira kulminirao je 2016. pod ministrom Hasanbegovićem, kada im je potpuno ukinuto sufinanciranje. Za današnju je, tek ponešto bolju situaciju zaslužan i način rada društvenih centara i medija zajednice, koji životare od europskog projektnog financiranja. Primorani su konstantno se prijavljivati na razne projekte, bez garancije da će za njih dobiti novčana sredstva. Ovakav neizvjestan način rada iziskuje paralelan rad na više projekata, ispunjavanje beskrajne projektne dokumentacije, a dobivanjem sredstava tek počinje "ozbiljan" rad, odnosno ispunjavanje svih očekivanja navedenih u možda malko idealističkom projektu prilikom prijave. Izazov je to s kojim se susreće Radio Rojc, koji je u studenom 2020. dobivanjem koncesije postao "službeni" radio. Ovaj velik uspjeh donosi i puno veću količinu rada koja premašuje volonterski entuzijazam i rad te traži ozbiljnu organizacijsku strukturu koja će na puno radno vrijeme zaposliti poveći broj ljudi, čime se opet vraćamo na problem financiranja
Financiranje DKC-ova
Poseban panel bio je posvećen financiranju DKC-ova. Ravnateljica zagrebačkog Centra za nezavisnu kulturu Pogon Janja Sesar kaže da je Pogon nastao kao odgovor na nedovoljan prostor koji je dan nezavisnim umjetnicima, a poseban je fokus stavljen na mlade ljude. Ovaj prostor na području bivše tvornice Jedinstva primjer je partnerstva javnog i civilnog sektora, a Pogon, kaže Sesar, nije definiran estetskim i programskim, odnosno kustoskim konceptom, već funkcionira kao otvorena platforma. Dea Vidović je predstavila nacionalnu Zakladu Kultura Nova koju je ustanovilo Ministarstvo kulture, a financira razne kulturne programe i nastala je inicijativom civilnog društva. Premda je oko proračuna za kulturu veći pritisak na nacionalnoj razini, Vidović smatra da upravo lokalna razina mora biti "ključni nositelj financijske održivosti društveno-kulturnih centara", zbog čega su u raspravi organizatori upitani zašto među panelistima nema predstavnika lokalne vlasti.
Poteškoće u financiranju, nadovezala se moderatorica Željka Tonković, posebno su prisutne u sredinama koje nemaju proračunski kapacitet za financiranje društvenih centara, a posljedično i programsku podršku. Anastazija Magaš-Mesić iz Ministarstva kulture i medija složila se sa zaključkom da razvoj sudioničkog upravljanja ne smije biti baziran isključivo na EU-projektima. Intencija je, kaže, da se pronađe način za razvitak sudioničkog upravljanja te da dođe do financijske i programske održivosti društveno-kulturnih centara.
Lena Radunić, viša stručna suradnica za kulturu i civilno društvo u Gradu Puli, istaknula je da 1,1 milijun kuna, koje uz sredstva za investicije Grad svake godine izdvoji za DKC Rojc, nije dostatno za potpuno održavanje i provedbu svih programa u Centru.
Zanemarene skupine društva
O problemu zanemarivanja društvenog aspekta unutar društveno-kulturnih centara govorila je Ivana Nataša Turković iz pulske udruge Metamedij, Darko Lukić s Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu te Mirko Petrić s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru. Mediji i određeni kulturni programi još nisu potpuno prilagođeni određenim skupinama, naročito osobama s invaliditetom te s poteškoćama u razvoju. Programa i pokušaja potpune inkluzije nije nedostajalo, posebno u udruzi Metamedij, no, istaknuto je, to mora biti još izraženije. Kao razlog neprilagođenih kulturnih programa te (ne)namjernog zanemarivanja skupina navedena je pretjerana projektna birokracija te problem u komunikaciji između organizacija koje zastupaju takve skupine i organizacija u kulturi.
Vrijednost je projekta GRAD(imo) ROJC 2,375 milijuna kuna, a provodio ga je Savez udruga Rojca u partnerstvu s Gradom Pulom i udrugama Zelena Istra, Metamedij, Merlin i Čarobnjakov šešir. Sufinanciran je sredstvima EU-a iz Operativnog programa "Učinkoviti ljudski potencijali", a projektni tim čine voditelj Branimir Slijepčević te stručni suradnici Jan Franjul, Anita Buhin i Dino Popović.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
