(Hina/EPA)
Zagrebačko kino Kinoteka prikazuje ovaj tjedan u svom programu "Kino kao nekad" filmove holivudske dive Grete Garbo, koju predstavlja s njezinih pet proslavljenih ostvarenja.
Nakon "Ninočke", romantične komedije Ernsta Lubitscha koja je otvorila program, u srijedu se prikazuje filmska adaptacija Tolstojeva romana, "Ana Karenjina" (1935.) u režiji Clarencea Browna.
Priča iz carske Rusije 1870-ih govori o supruzi utjecajnog plemića koja odbacuje brak i ugled radi skandalozne ljubavne veze s mladim konjičkim oficirom. Do danas uloga Ane Karenjine ostala je Greti Garbo jedna od najpoznatijih i najboljih u karijeri.
U ulozi egzotične plesačice i špijunke pojavljuje se u filmu "Mata Hari" (1931.) Georgea Fitzmauricea, koji je na programu u četvrtak, najavljeno je iz Kinoteke.
Garbo je u tom filmu lijepa nizozemska plesačica, ustvari njemačka špijunka koja u Parizu za vrijeme Prvog svjetskog rata zabavlja i zavodi pripadnike savezničke političke i obavještajne elite, no sve se mijenja kada se zaljubi u jednu od svojih žrtava - mladog ruskog pilota.
"Mata Hari" je bio komercijalno najuspješniji film u karijeri Grete Garbo, kao i najuspješniji MGM-ov film godine.
Klasik holivudske melodrame "Dama s kamelijama" (1936.) u režiji Georgea Cukora, na programu u petak, temelji se na istoimenom romanu Alexandrea Dumasa.
U Parizu sredinom 19. stoljeća, Garbo je kurtizana Marguerite Gautier koja se zaljubi u svog mladog klijenta (Robert Taylor), no ne želi mu uništiti društveni ugled i diplomatsku karijeru.
Predstavljanje njezina opusa završava u subotu projekcijom Oscarom nagrađene romantične drame "Grand Hotel" (1932.) u režiji Edmunda Gouldinga.
Film se temelji na kazališnom komadu Williama A. Drakea, koji je bio adaptacija "Menschen im Hotel", romana austrijske spisateljice Vicki Baum.
Radnja tog filmskog hita smještena je u berlinski Grand Hotel te prati dogodovštine njegovih brojnih gostiju, a fraza "Želim biti sama" koju izgovara lik Grete Garbo ušao je u legendu.
Greta Garbo, koja je i danas na popisima najboljih glumica svih vremena, ostala je zapamćena po romantičnim ulogama tajanstvenih, nedostižnih i snažnih žena.
Nakon kratkotrajne karijere modela i filmske statistice u rodnoj Švedskoj, Greta Garbo, pravim imenom Greta Lovisa Gustafsson, stekla je zvjezdani status ulogom u filmu "Saga o Gösti Berlingu" (1924.) redatelja Mauritza Stillera.
Zahvaljujući uspjehu tog filma potpisuje ugovor s MGM-om i odlazi u Hollywood. Zbog distanciranog odnosa prema medijima stječe nadimak Švedska Sfinga, a zbog ljepote i karizme nazivali su je još i Božanstvena Garbo.
Bila je jedna od prvih europskih glumica koja je postala vrhunskom holivudskom zvijezdom početkom tridesetih godina.
U zlatnom razdoblju svoje karijere imala je velike dramske uloge,a za nagradu Oscar bila je nominirana tri puta (Anna Christie, Romanca, Dama s kamelijama i Ninočka). Osvojila ju je tek 1954. godine, nakon što se povukla iz svijeta filma, za životno djelo.