NAJNOVIJE



PULSKI DANI ESEJA

Dr. Zlatko Kramarić dobitnik Nagrade "Zvane Črnja"

| Autor: Vanesa BEGIĆ
(D. MEMEDOVIĆ)

Za najbolju knjigu eseja odabrano je djelo "Sat hrvatskog, re:vizija prošlih sjećanja" istaknutog hrvatskog književnika, znanstvenika, kritičara, polemičara, političara i diplomata prof. dr. Zlatka Kramarića, iznimno esejističko ostvarenje u kojemu na literaran način obrađuju teme kojima se na teorijski način pristupa u nekima od prethodnih knjiga, kao što su "Jugoslavenska ideja u kontekstu postkolonijalne kritike" i "Nostalgija - kratka povijest zaborava", obrazložio je član povjerenstva Nagrade Mirko Ćurić

 

Ovogodišnji, 17. po redu Pulski dani eseja, koji su posvećeni akademiku Josipu Bratuliću u povodu njegova 80. rođendana, započeli su dodjelom Nagrade "Zvane Črnja" za najbolju knjigu eseja objavljenju od 1. rujna 2018. do 1. rujna 2019. Ovaj je dio programa održan jučer ujutro u prostorima Kluba hrvatskih književnika "Dr. Ljubica Ivezić" gdje je sjedište Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika, u staroj tiskari.

Kako je odlučilo povjerenstvo za dodjelu nagrade u sastavu dr. Željka Lovrenčić, dr. Ljubica Josić i Mirko Ćurić, od 16 prijavljenih knjiga iznimne književne vrijednosti najbolje esejističko djelo bilo je ono dr. Zlatka Kramarića "Sat hrvatskog, re:vizija prošlih sjećanja" (Mozaik knjiga, Zagreb, 2018.).

Uži izbor

Kako je rekao Mirko Ćurić, u uži izbor, uz Kramarićevu knjigu, bilo je izabrano pet naslova: Tatjana Gromača "Mrtav rukavac rijeke Save" (Sandorf, Zagreb, 2018.), Julijana Matanović "Ljuta godina, zapisi internetske novakinje" (VBZ, Zagreb, 2019.), Helena Sablić Tomić "Kroćenje unutarnjeg nemira: Ja, žena, prostor/Taming od restlessness. I, woman, space" (Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku, Osijek, 2018.), te Slobodan Šnajder "Umrijeti u Hrvatskoj, pet eseja", (Fraktura, Zagreb, 2019.).

- Za najbolju knjigu eseja odabrana je ona istaknutog hrvatskog književnika, znanstvenika, kritičara, polemičara, političara i diplomata prof. dr. Zlatka Kramarića, iznimno esejističko ostvarenje u kojemu na literaran način obrađuje teme kojima na teorijski način pristupa u nekima od prethodnih knjiga, kao što su "Jugoslavenska ideja u kontekstu postkolonijalne kritike" i "Nostalgija - kratka povijest zaborava", kazao je Ćurić ističući da je Kramarić (Osijek, 1956.) objavio 19 autorskih i tri uredničke knjige, niz članaka i studija te nekoliko desetaka znanstvenih i stručnih radova, ogleda, kolumni i književnih kritika. Usporedo sa znanstvenom karijerom, obavlja i niz istaknutih funkcija i dužnosti u društvenom i političkom životu. Od 1992. do 2005. bio je gradonačelnik Osijeka, jedan od najdugovječnijih. Danas je veleposlanik u Albaniji. Dobitnik je niza međunarodnih nagrada i priznanja.

Govoreći o nagrađenom djelu Zlatka Kramarića, u obrazloženju o dodjeli nagrade istaknuto je da knjiga već naslovom asocira na slavni roman Siegfrieda Lenza "Sat njemačkog", a prema autorovim riječima "svaka je sličnost" s Lenzom i njegovim djelom "namjerna".

- Kramarić odabire različite narativne strategije od njemačkog romanopisca, kako bi ostvario slične namjere; odnosno, kroz sudbinu pojedinca prikazati nacionalnu sudbinu, svjestan svih poteškoća i ograničenja takvoga pristupa tekstu, ističe se u obrazloženju dodjele Nagrade.

Kramarić nije bio prisutan na jučerašnjem skupu, no poslao je prigodno pismo u kojem je izrazio svoje zadovoljstvo nagradom.

- Pulski dani eseja stigli su do svog 17. izdanja, i to je drugo izdanje posvećeno jednoj osobi, nakon što je osmo izdanje ove manifestacije bilo posvećeno Zvani Črnji. Imali smo razne teme, na početku su Pulski dani eseja bili dvodijelna manifestacija, najprije su se tu održavali Ogledi o eseju, a potom je svake godine bila druga tema, a od ljubavi, identiteta, globalizacije… tema je bilo puno i predstavili su ih eminentni esejisti. Svi su radovi tiskani, ili u časopisu Nova Istra ili pak u posebnim separatima, a održani su i prigodni okrugli stolovi. Iduće godine obilježavamo 30. godišnjicu osnivanje Istarskog ogranka DHK-a i 25. obljetnicu časopisa Nova Istra, kazao predsjednik Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika dr. Boris Domagoj Biletić.

Županijski pročelnik za kulturu Vladimir Torbica čestitao je dr. Biletiću i Istarskom ogranku Društva hrvatskih književnika za sve što čine za kulturu Istre, a Sanja Krelja u ime Grada Pule osvrnula se na važnost akademika Bratulića i njegova iznimnog stvaralaštva.

Ugledan akademik

Uslijedila je prva sesija izlaganja, a drugi dio programa nastavljen je u svečanoj dvorani "Tone Peruško" pulskog Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

Nakon pozdravnih riječi dr. Biletića, nazočnima se obratila dekanica Filozofskog fakulteta, prof. dr. Lina Pliško ističući da je Josip Bratulić izniman i ugledan akademik, ali i dragi kolega i prijatelj, a u ime Odsjeka za kroatistiku nazočne je pozdravila doc. dr. Teodora Fonović Cvijanović, a u ime Matice hrvatske, suorganizatora manifestacije, pozdravne je riječi uputio Zorislav Lukić, koji je govorio o važnosti Bratulićeva djelovanja.

Valnea Delbianco izlagala je na temu "Fala delu i težaku! Uz rođendansku čestitku Josipu Bratuliću". Istaknula je da Bratulić njoj nije predavao, ali da je bio uvijek bio vrlo cijenjen i među studentima i među kolegama.

- Riječ je o prvorazrednom poznavatelju umjetnosti, blagom učitelju široka znanja, iznimnoj osobi, a od njega se stalno nešto nauči, kazala je Valnea Debianco ističući da je akademik Bratulić u svoje stvaralaštvo uložio veliki trud i znanje, te da je rad bio i ostao smisao njegova života.

Miroslav Bertoša govorio je "O inovacijskoj interpretaciji Istarskoga razvoda u ranome razdoblju znanstvenoga rada Josipa Bratulića", ističući da je riječ o kompleksnoj temi. Nazvavši sebe lectorom ludensom, Bertoša je kazao da je pročitao o Istarskom razvodu sve što su napisali znanstvenici poput De Franceschija, Črnje i Bratulića. Bertoša je rekao da je proučavao "Istarski razvod" kroz dva konteksta, jedna je arhivski, a drugi je kroz interpretaciju drugih radova.

Josip Lisac u svome se izlaganju osvrnuo na temu "Stoljeće hrvatske književnosti i Josip Bratulić", gdje je predstavio stvaralaštvo ovoga akademika kroz razne aspekte.

Potom su predstavljeni radovi Stipe Botica "Josip Bratulić i Matica hrvatska", Ružica Pšihistal imala je za temu "Kršćanski humanizam kao forma mentis Bratulićeva pristupa književnosti i kulturi", a predstavljen je rad Mladena Kušeca "Zagonetno putovanje". Prikaz Ivana Jurkovića osvrnuo se na "Rad akademika Josipa Bratulića na povijesnim izvorima", Josip Šiklić izlagao je na temu "Josip Bratulić i Čakavski sabor - s osobitim obzirom na Istru kroz stoljeća", izlaganje Eveline Rudan bilo je naslovljeno "Kad je filologija bila STEM", a Stipana Trogrlića "Bratulićeve Priče o lijepim stvarima ili Blagdan skromnih darova: prožimanje i sklad naravnog i nadnaravnog". Ljubica Ćosić govorila je na temu "Prinos leksikona Hrvatske glagoljice Josipa Bratulića hrvatskoj enciklopedistici", a Irvin Lukežić predstavio je "Zabilježbe o Josipu Bratuliću".

Danas, od 10 sati u prostorima Kluba hrvatskih književnika izlagat će Milorad Stojević, Anton Šuljić, Perina Meić, Daniel Načinović, Jelena Lužina, Goran Filipi, Mirko Ćurić, Nevio Šetić, Milan Bešlić i Franjo Nagulov.

Održavanje manifestacije omogućili su Grad Pula, Istarska županija, Ministarstvo kulture RH, Turistička zajednica grada Pule i Općina Sv. Petar u Šumi, a organizatori su Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika Pula i Matica hrvatska Zagreb.

 


Podijeli: Facebook Twiter




Više iz rubrike

Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum
Webcams provided by webcams.travel add a webcam