MEĐUNARODNI SKUP "BAŠTINA ODOZDO"
DANI ARHITEKTURE U ISTRI: O baštini arhitekti, ali i konzervatori, restauratori, kulturolozi
Suorganizatorica skupa Sanja Horvatinčić sa zagrebačkog Instituta za povijest umjetnosti (Edna JURCAN)
Črtomir Lorber, doktorand s ljubljanskog sveučilišta, govoreći o povijesti rudarske kolonije Raša koju su izgradili fašisti kao mjesto implementacije ideja o novom društveno-političkom uređenju, kazao je da je zloglasnost fašističkih ideja uvjetovala zaborav ozbiljnije ambicije za konstrukcijom Raše i njezina značenja u regionalnom kontekstu * Docentica Sagita Mirjam Sunara s Odsjeka za konzervaciju/restauraciju splitske Umjetničke akademije, govorila je o Parku skulptura Željezare Sisak
Dvodnevni međunarodni skup u okviru manifestacije Dani arhitekturi u Istri pod nazivom "Baština odozdo" jučer je u pulskom Domu antifašista otvorio Emil Jurcan, predsjednik Društva arhitekata Istre, kazavši da je ovaj put riječ o multidisciplinarnom susretu stručnih osoba iz domene arheologije, povijesti, konzervatorstva i restauratorstva, povijesti umjetnosti, kulturologije i arhitekture.
O značenju Raše
Kulturolog Eric Ušić, rođeni Vodnjanac, govorio je o grafitima koji su nastajali tijekom Drugog svjetskog rata i tijekom oslobođenja pojedinih mjesta. Većina 'preživjelih' grafita ispisivana je 1946. godine prilikom dolaska Međusavezničke komisije za razgraničenje.
Črtomir Lorber, doktorand s ljubljanskog sveučilišta, govoreći o povijesti rudarske kolonije Raša koju su izgradili fašisti kao mjesto implementacije ideja o novom društveno-političkom uređenju, kazao je da je zloglasnost fašističkih ideja uvjetovala zaborav ozbiljnije ambicije za konstrukcijom Raše i njezina značenja u regionalnom kontekstu. Značenje Raše predstavio je u dva konteksta, kontekstu fašističke kolonizacije, i to šire regije Istre, doline rijeke Soče i regije Trsta, te u kontekstu industrijalizacije ovih regija, u čijem fokusu su Ljubljana i Maribor.
O drvenim oltarima u Istri
Prezentirajući projekt "Zaboravljena baština - drveni oltari u Istri", viša znanstvena savjetnica zagrebačkog Instituta za povijest umjetnosti Vlasta Zajec naglašava da je cilj na pristupačan način podijeliti specijalistička (povijesno-umjetnička i restauratorska) znanja s lokalnom zajednicom kao primarnim čuvarom te baštine.
- Želimo potaknuti njezino primjereno čuvanje i obnavljanje te osvijestiti njezinu važnost u formiranju lokalnog i regionalnog identiteta, tvrdi Zajec.
Docentica Sagita Mirjam Sunara s Odsjeka za konzervaciju/restauraciju splitske Umjetničke akademije, govorila je o Parku skulptura Željezare Sisak, zbirki skulptura na otvorenom nastalih u okviru likovne kolonije koju je Željezara Sisak organizirala od 1971. do 1990. godine i čiji su autori akademski umjetnici s područja bivše Jugoslavije. Nakon 1990. prepuštene su zubu vremena, vandalima i sakupljačima metalnog otpada, a sačuvanih 38 skulptura uživa od 2012. godine status zaštićenog kulturnog dobra. O toj je temi u popodnevnom dijelu premijerno prikazan dokumentarni film "Vrijeme nije pomoglo", dok su u večernjem dijelu izlagali Rui Gomes Coelho s 'Joukowsky Instituta za arheologiju i stari vijek' pri Sveučilištu Brown, koji na primjerima suvremenih arheoloških istraživanja španjolskog građanskog rata ispituje odnos arheologije kao discipline i političke zajednice unutar koje djeluje te Predrag Novaković, profesor 'Odjela za arheologiju' ljubljanskog sveučilišta, koji istražuje genezu i problematiku nacionalne arheologije.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
