MEMORIJAL PETRA STANKOVIĆA

BARBAN U SRCU: Barbanac Petar Stanković bio je praotac permakulture stoljeće prije Japanca Fukuoke

| Autor: Vanesa BEGIĆ

Ovogodišnjim jubilarnim skupom prikazan je široki spektar djelovanja Petra Stankovića, a trebalo bi ubuduće ovdje organizirati i školsku djecu, prenijeti tu temu na najmlađe, kazao je barbanski načelnik Dalibor Paus

Osam je izlaganja održano prvoga dana znanstvenog skupa "Barban i Barbanština od prapovijesti do danas" u sklopu desetog Memorijala Petra Stankovića "Barban u srcu".

- Drago mi je da smo došli do tog malog, velikog jubileja, hvala na inicijativi o održavanju skupa prof. dr. Slavenu Bertoši i mome prethodniku, Denisu Kontošiću, jer na taj su način predstavljene brojne zanimljive teme o Barbanu i Barbanštini. Neki dan sam bio na Sutivanštini, i usredotočen na taj prekrasan pogled koji se od tamo pruža, pomislio sam da je svaka tema itekako bitna za povijest i za jezik našega zavičaja. Toliko je tema predstavljeno, objavljeno je sedam zbornika, zbilja impresivan podatak. Ovim skupom prikazan je široki spektar djelovanja Petra Stankovića, a trebalo bi ubuduće ovdje organizirati i školsku djecu, prenijeti tu temu na najmlađe, kazao je barbanski načelnik Dalibor Paus.

Počeci skupa

Nazočnima se obratila i predsjednica Katedre Čakavskog Sabora Barban Iva Kolić, potpredsjednik ove Katedre Paolo Batel, Josip Šiklić kao predsjednik Katedre Čakavskog Sabora za povijest Istre Pazin i prof. dr. Lina Pliško, dekanica Filozofskog fakulteta, svi ističući veliku važnost ovoga skupa.

Prof. dr. Slaven Bertoša govorio je o samim počecima ovoga skupa, ističući da je sve počelo koncem 2010., kada ga je kontaktirao tadašnji načelnik Općine Barban Denis Kontošić i zamolio bi li dopustio da se za potrebe nove web-stranice Općine Barban iskoriste podaci iz njegovih do tada objavljenih radova.

- Budući da mi je Kontošić na prvom susretu s velikim entuzijazmom govorio o Petru Stankoviću i upoznao me s idejom o organiziranju skupa njemu u čast, krenulo se s organizacijom skupa. Prvi susret održan je već iste godine, oko obljetnice Stankovićevog rođenja (22. veljače 1771.). Od 2012. dio Memorijala čini i znanstveno-stručni skup naslovljen "Barban i Barbanština od prapovijesti do danas". Radove predstavljene javnosti na skupu tiskalo se potom u pripadajućem zborniku radova. Glavni je organizator skupa Općina Barban, a suorganizatori su Osnovna škola Jure Filipovića Barban, Turistička zajednica Općine Barban i Župa sv. Nikole u Barbanu. Prošle godine organizator, a od 2020. suorganizator skupa bila je, uz Općinu Barban, i Katedra Čakavskog sabora za povijest Istre u Pazinu. Od 2020. organizator skupa je, uz Općinu Barban, Katedra Čakavskog sabora Barban. Prije tri godine barbanski načelnik Dalibor Paus predložio je niz novosti vezanih uz organizaciju i održavanje skupa, te je dio oko organizacije susreta prenio lani na Katedru Čakavskog sabora za povijest Istre u Pazinu, a od ove godine na Katedru Čakavskog sabora Barban. Drago mi je da je načelnik potaknuo obnavljanje Katedre Čakavskog sabora Barban. Na dosadašnjih devet znanstveno-stručnih skupova ukupno je nastupilo 53 izlagača, a obrađena je 131 tema. U sedam zbornika radova (osmi je u pripremi) objavljeno je 1.978 stranica, a na skupu smo najviše puta izlagali Denis Kontošić, Josip Šiklić, Iva Kolić i ja (devet puta), kazao je prof. dr. Bertoša.

Barbanski govori

Denis Kontošić održao je izlaganje o Petru Stankoviću kao praocu permakulture stoljeće prije Japanca Fukuoke.

- Iznimno mi je drago što imam čast ponovno ovdje govoriti o Petru Stankoviću, a gledajući naslove tema, vidim s koliko se toga ova iznimna ličnost bavila. I ove godine ponovno donosim poljoprivrednu temu o jednom od najuglednijih Istrana. S temom permakulture pozabavio se desetak godina prije smrti. Njegovo djelo o permakulturi sadrži četiri poglavlja te ukupno 24 stranice, zbilja je riječ o vrlo važnom djelu, kazao je Kontošić.

Anton Percan se osvrnuo pak na goste Petra Stankovića u Barbanu, ističući da je Stanković bio vrlo gostoljubiv, ali da je tada bilo teško doći do Barbana zbog gotovo nepostojeće cestovne infrastrukture, budući da će se cesta za Labin graditi tek deset godina nakon njegove smrti.

- Najlakše je bilo doći s morske strane do uvale Pisak i potom do Puntere. Grčki ministar znanosti Andreas Mustoxidi jako je utjecao na Stankovića, kao i Franz Stadion, guverner austrijskog primorja, koji je boraveći kod njega bio iznenađen kvalitetom dobrog kruha. Vlasnik gradine Trsat, fedmaršal Laval Nugent također je boravio kod njega, kao i brojni drugi gosti koji su na razne načine utjecali na njega, kazao je Percan.

Doc. dr. Ante Matan govorio je o podrijetlu Petrove perike, ističući da se ta vlasulja spominje u pismu koji je dio njegove korespondencije. On se osvrnuo i na etimologiju riječi perika, kako je ta riječ došla do nas i preko drugih jezika uz razne primjere.

Prof. dr. Lina Pliško govorila je pak o pjesničkoj zbirci "Škatula ud spomeni" Nevije Kožljan koja je objavljena prije dvije godine. Najprije je predstavila barbanske govore, ističući da je riječ o jugozapadnom istarskom dijalektu, te je predstavila specifičnosti toga govora i na primjerima iz zbirke ove autorice.

- Nevija Kožljan jako dobro zrcali čakavštinu svoga rodnoga kraja, nema tu odstupanja, to je zbilja lijepi primjer očuvanja čakavskoga govora, navela je Pliško.

Gradski grbovi

O crkvenom pjevanju na Barbanštini govorio je Branislav Ostojić ističući važnost zborova te neprocjenjivu vrijednost koju ti zborovi čine u istarskoj kulturnoj baštini, te je istaknuo važnost i vrijednost dječjih, odnosno školskih zborova.

Vesna Pešić, koautorica izlaganja zajedno s Eduardom Pavlovićem i Alojzom Pavlovićem osvrnula se na "Grb Općine Barban i grbove njezinih gradova (općina) prijatelja u usporedbi s grbom Grada Benkovca i grbovima njegovih gradova (općina) prijatelja: sličnosti i razlike", gdje se osvrnula na brojne pojedinosti vezane za te grbove.

Josip Šiklić govorio je pak o naselju Šajini i tamošnjoj crkvi sv. Petra Apostola, uz zanimljivosti u tome mjestu.

Organizator i pokrovitelj manifestacije je Općina Barban te Katedra čakavskog sabora Barban, a suorganizatori Katedra čakavskog sabora za povijest Istre Pazin, Turistička zajednica Barban, Osnovna škola Jure Filipovića Barban i Župa sv. Nikole.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini