Znanost u prolazu
Glazbeni detektivi i kaneštrele: Znanstvenice sa Sveučilišta Jurja Dobrile na riječkom Korzu
(Osobna arhiva)
Na riječkom Korzu održano je drugo riječko izdanje popularno-znanstvenog događanja "Znanost u prolazu". Prolaznici i znatiželjnici svih generacija imali su priliku doznati čime se bave hrvatske znanstvenice, postaviti im pitanja i sudjelovati u interaktivnim radionicama. Predstavilo se 13 znanstvenica sa sveučilišta i znanstvenih instituta iz Pule, Rovinja, Poreča, Rijeke i Zagreba, uz raznolike teme – od mikrobiologije, pametnih materijala, kineziologije i logopedije do matematike, neurologije i glazbene umjetnosti.
Među njima bile su i znanstvenice sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli koje su, bez klasičnih slajdova i predavaonica, na improviziranim stajalištima i uz različite rekvizite predstavljale svoje istraživačke teme i razgovarale s građanima.
Prof. dr. sc. Sabina Vidulin s Muzičke akademije Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli pretvorila je prolaznike u rasplesane "glazbene detektive". Predstavila je znanstveno utemeljenu nastavnu strategiju i vrstu slušanja glazbe pod nazivom spoznajno-emocionalno slušanje glazbe (SES). Posjetitelji su, slušajući i analizirajući četiri djela klasične glazbe, prepoznavali vlastiti doživljaj i govorili o emocijama koje je glazba u njima potaknula.
- Pripremajući se za manifestaciju, osobito jer je ovo za mene bila sasvim nova scena koja ne uključuje stručnjake, već slučajne prolaznike, razmišljala sam o tome koja će se glazba reproducirati i što želim tom glazbom postići. Šostakovičev "Valcer" bio je prigodan za ples, Hačaturjanova "Maskarada" za glumu, Rodrigov "Koncert iz Aranjueza" za detekciju nijansi ugođaja i ekspresije, a Griegov "Peer Gynt" za analizu izvanglazbenoga sadržaja. Time su građani mogli dobiti praktični uvid u višemodalni i interdisciplinarni kontekst SES strategije, rekla je Vidulin.
Izv. prof. dr. sc. Ines Kovačić s Fakulteta prirodnih znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli fokusirala se na morske beskralježnjake poput dagnji, kamenica i kaneštrela kao pokazatelje stanja mora i klimatskih promjena. Predstavila je i inovativne načine korištenja otpadnih ljuštura školjkaša kao ekološke sirovine za proizvodnju održivih građevinskih materijala i betona.
- Manifestacija predstavlja idealan primjer popularizacije znanosti u opuštenom okruženju. Također, njezina je vrijednost što okuplja znanstvenice i popularizira ulogu žena u znanosti. Prolaznici su bili zainteresirani za nova dostignuća u području prirodnih i biotehničkih znanosti. Različiti uzorci školjkaša privukli su pozornost djece, a o održivom upravljanju u budućnosti pitanja su postavljali brojni prolaznici, rekla je Kovačić.
Ovogodišnje izdanje "Znanosti u prolazu", koje je organizirala doc. dr. sc. Ana Babić Perhoč sa zagrebačkog Medicinskog fakulteta, još je jednom pokazalo da zainteresiranosti građana za znanost ne nedostaje kada joj se pristupi otvoreno i neposredno, na mjestima gdje se odvija svakodnevni život. S obzirom na uspjeh događanja i znanstveni potencijal koji se snažno razvija u Istri, Udruga i sudionice iduće izdanje "Znanosti u prolazu" planiraju održati upravo u Puli.
