Igor Grbić
AI štiti AI i ne tolerira književnost, barem ne onu ljudsku
(Snimila Vanesa Begić)
"Od umjetničke do umjetne inteligencije" naslov je izuzetno zanimljivog i sadržajnog predavanja koje je izv. prof. dr. sc. Igor Grbić održao u Gradskoj knjižnici i čitaonici.
Od izuma tiska, a pogotovo s "provalom" najrazličitijih elektronskih medija, način na koji čitamo, ali i pišemo, a onda i mislimo, osjećamo, komuniciramo neprestano se mijenja, da bi umjetna inteligencija konačno sve to stavila i pod znak pitanja. Ovo predavanje nije stručni, a pogotovo ne tehnološki, nego umjetnički, kulturološki i duhovni pokušaj doprinosa našem boljem razumijevanju onoga što nam se upravo događa, kako je istaknuo Grbić.
Bilo je govora i o gomili "informacija" na društvenim mrežama, o storytellingu kao o prodavanju priča, što se ne shvaća kao pričanje priča, gdje se, u moru svih ti mreža, nerijetko kod primatelja informacija gube same informacije i bit priča.
Screen, globalna riječ za ekran, navodi Grbić, bila je tu da od očiju sakrije prave stvari, a vrijeme će pokazati što smo omogućili AI da učini, jer, kao što smo mogli vidjeti, pomaže čak i u suicidu dajući sve "smjernice". AI je ušla u sve pore i sfere života, a bilo je govora i o popularnim lajkovima, manipulira se i informacijma, kazao je Grbić uz razne primjere o primjenama robota u isto tako raznim sferama življenja, a AI štiti AI, a ne ljudsku inteligenciju, pretvara riječi u vektore i matrice i to onda sve ide po nekim shemama. Umjetna inteligencija je oksimoron, ne tolerira književnost, navodi, barem ne onu ljudsku, a "velike korporacije koje su na neki način povezane s AI kupuju puno knjiga koje potom skeniraju i ubacuju u tu memoriju, pa AI 'usisava' knjige i dolazi do tog pretvaranja u umjetne jezike. Knjige se tako ne stvaraju, nego razaraju i ne uvezuju se, nego razvezuju. Neka se onda AI preždere knjigama, pa neka ih onda 'izriga' u svom obliku. Razna istraživanja i svjedočanstva vele da studenti ne samo da ne čitaju, nego nisu niti u stanju savladati složenije rečenice. Bilo je govora i o svrsi škola i obrazovanja te o nizu primjera što se tiče uporabe te vrste inteligencije unutar književnosti te o sve manjoj želji korištenja one prirodne, o čemu je Grbić govorio uz čitav niz primjera.
Igor Grbić je pjesnik, pripovjedač, esejist, prevoditelj, teoretičar književnosti i sveučilišni profesor. Autor je 13 umjetničkih i znanstvenih knjiga.
Nazočne je u ime Gradske knjižnice i čitaonice pozdravila koordinatorica programa Iva Lanča Joldić.
