Stručno-znanstveni skup u Puli
Učitelji su posebni ponosni kada učenici slijede njihov put
(Snimila Vanesa Begić)
U organizaciji pulske Katedre Čakavskoga sabora i Filozofskoga fakulteta u svečanoj dvorani Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli održan je jednodnevni stručno-znanstveni skup "Pulski i istarski jezikoslovci i njihovi učenici".
Kako je rekao Mate Ćurić u ime organizatora, pulske Katedre Čakavskog sabora, 19. veljače iduće godine bit će pola stoljeća od utemeljenja ove Katedre, a ovih je dana bila i druga godišnjica od ponovnog njezinog pokretanja.
- Želja nam je bila okupiti stručnjake iz raznih domena lingvistike koji će govoriti o svojim mentorima, kao i o doprinosu pulskih i istarskih jezikoslovaca hrvatskoj dijalektologiji, akcentologiji, metodici hrvatskoga jezika, etimologiji te istraživanju čakavskih i romanskih idioma u Istri. Nekada nismo ni svjesni važnosti i veličine tih značajnih učitelja i svega onoga što su napravili. Neki nažalost više nisu među nama, no svojim znanjem prisutni su i kroz rad njihovih učenika, od kojih su mnogi i sami profesori, eksperti u svome sektoru te i dalje prenose znanje. Za učitelje je najvažnije stvar ostaviti dobre učenike, a kada ti učenici postanu učitelji, onda su sigurni da su uspjeli, da su napravili sjajan posao. Sjećam se i ja svijih učitelja, Babića, Moguša, Bratulića, a zatim i Slavističke škole, rekao je Ćurić.
Pozdravne je riječi izrekao i akademik Robert Matijašić, kao i dekan pulskog Filozofskog fakulteta izv. prof. dr. sc. Fabrizio Fioretti, koji se i sam prisjetio svojih profesora. Program je obuhvatio izlaganja posvećenih radu i ostavštini važnih jezikoslovaca i metodičara poput Tone Peruška, Stjepana Vukušića, Ivana Zoričića, Marije Grasselli-Vukušić, Josipa Bratulića, Gorana Filipija, Barbare Buršić Giudici, Mirjane Benjak, Line Pliško i drugih, kao i njihovih učenika koji nastavljaju istraživanja istarskoga jezičnog prostora.
Prije samoga početka izlaganja, Valter Milovan, učenik i višegodišnji suradnik Gorana Filipija, uglazbio je dvije Filipijeve pjesme stvarajući tako jednu pjesmu, gdje danas nažalost pokojni akademik, govori o smrti, a to je izveo uz pjesmu i gitaru, a violinu je svirao Milan Grbić.
Prof. dr. sc. Blaženka Martinović imala je izlaganje naslovljeno "Pulska akcentološka škola: ostavština prof. dr. sc. Stjepana Vukušića i prof. dr. sc. Ivana Zoričića". Kazala je da među tom dvojicom profesora ima puno sličnosti, jedan i drugi bili su štokavci, te da ih spajaju prostor i vrijeme. Oni su i zaslužni, navela je, za pokretanje studija hrvatskoga jezika, a na tadašnjoj Pedagoškoj akademiji Stjepan Vukušić radio je od 1965., a Ivan Zoričić od 1978. godine. Prisjetila se i velikog značaja mr. sc. Marije Grasselli-Vukušić, kada je ručno i pisaćom mašinom unosila naglaske.
Dr. sc. Vlatka Štimac Ljubas u svome izlaganju "Jezično savjetništvo Ivana Zoričića" navela je kako je upravo Zoričić bio zaslužan što je 1997. godine došla u Pulu i postala njegovom asistenticom, tu provela nekoliko godina te od njega puno naučila.
Izv. prof. dr. sc. Marko Ljubešić osvrnuo se pak na značaj Tone Peruška u metodici hrvatskoga jezika i književnosti, prof. dr. sc. Barbara Buršić Giudici na "Lingvistički atlas Istre i Kvarnera", a prof. dr. sc. Suzana Todorović govorila je na temu "Od raziskovalne pobude akademika Gorana Filipija do njene uresničitive: raziskave v skovenskem delu Istre". Prof. dr. sc. Sandra Tamaro Pogorilić, koja je također dugo radila uz Gorana Filipija imala je kao temu "Od dijalekta u kontaktu do etimologije". "Istraživanje čakavskih idioma u Istri" bila je tema prof. dr. sc. Line Pliško, koja je posebno naglasila važan doprinos i zaslugu tih profesora što danas imamo Filozofski fakultet, a doc. dr. sc. Valter Milovan imao je kao temu "Dijalektološko istraživanje romanskih idioma u Istri - Romanizmi u dijalektalnim rječnicima na primjerima roverskog i rahovskog govora". Dr. sc. Samanta Milotić Bančić predstavila se temom "Pulska dijalektologinja Lina Pliško".
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
