Noć kulture
FOTO / Rovinj slavio svoje ljude: Noć muzeja posvetili domaćim umjetnicima i baštini
Uvažavajući činjenicu da ove godine Noć muzeja koja se organizirala u čitavoj zemlji nije imala tematski zadak, već se pripremala na osnovu dogovora između zaposlenika, za Rovinj ipak možemo reći da je imala crvenu nit - "domaćeg čovjeka" kao poveznicu između svih događanja unutar institucija "kulturnih zidina" i jednog humanog (a tu je i ključna poveznica s ostalim) vatrogasnog društva. Svi oni, barem što se tiče Rovinja, u fokus Noći muzeja (po)stavili su čovjeka/ domaćeg čovjek.
Konkretno, i kada je riječ o rovinjskom kapitalcu - Muzeju grada Rovinja koji je svoju prezentaciju bazirao na nekolicini događaja unutar velikog događaja koji predstavlju instituciju i prezentiraju rad djelatnika, u fokus su (po)stavljene dvije osobe - slikar Bruna Mascarelli i vrsni maketar Alvise Benussi.
Naime, na prvom katu Muzeja, koji se već godina obnavlja, postavljena je izložba Mascarellija, čovjeka koji je, uz nekolicinu svojih suvremenika postavio temelje a samim time i čvrste korijene baštinske i danas prepoznatljive i poznate slikarske scene Rovinja. Uz njegove slike iz privatne i muzejske zbirke, Muzej je pripremio i edukacijski kutak, kako za male tako i za starije posjetitelje. Mališani su tako dobili prigodu da se kroz "mascarellijevu bojanku", a stariji kroz kviz znanja, bolje, više i dublje upoznaju s ostavštinom Bruna Mascarellija.
Istovremeno, o umjetničkom stvaralaštvu najpoznatijeg rovinjskog slikara, čiji lampioni (napravljeni po zamisli /dizajnu umjetnika) i danas osvjetljavaju gradsku rivu, a zidne freske ukrašavaju kavanu "Batana" i sportsku dvoranu "Gimnasium", mogli su saznati kroz stručno vodstvo Elizabete Rogović, autorice i kustosice izložbe u Muzeju.
Uz ovo stručno vodstvo, Noć muzeja bila je i prilika da se posjetitelji povijesne zgrade Califfi (u kojoj je smješten Muzej), kroz vodstvo kustosice arheologinje Kristine Gergeta Sotončić upoznaju i s tajnama koje palača skriva, odnosno suvremenim radovima koji se u njoj provode. Na stručnom vodstvu poz nazivom "Od temelja do stropa", govorilo se o povijesti zgrade, važnim nalazima otkrivenima tijekom provedenih arheoloških istraživanja, novim saznanjima vezanima uz zidne oslike, ali i o investicijskim radovima neophodnim za konačno otvaranje Muzeja, godinama unazad najavljenog za 2025. godinu.
Malo mjerilo za velike brodove
No, za posjetitelje Noći muzeja koja je ove godine, vjerojatno i zbog sportskog događanja na samom otvaranju imala nešto manje posjetitelja, najinteresantnija je bila prezentacija makete broda tipa nava, iz druge polovice 19. stoljeća kojoj je život kroz restauraciju ponovno udahnuo poznati Rovinjac, Alvise Benussi, maketar i čovjek zlatnih ruku.
Kroz razgovor ravnateljice Muzeja Vilme Bartolić, autorice teksta i postava izložbe Tajane Ujčić i maketara Benussija, publika je imala prilike saznati na koji je način tekao proces restauracije makete jedrenjaka iz muzejskog fundusa, ali i dobiti širu sliku o pomorskom, brodograditeljskom i ribarskom nasljeđu.
Jer, kako i u samom katalogu izložbe pod nazivom "Malo mjerilo za velike brodove", zapisala Tajana Ujčić - "kada govorimo o Rovinju 19. stoljeća, uz ostalo, govorimo o gradu vještih ribara, brodograditelja i pomoraca. Brodovi tipa nava i bark u tom su razdoblju bili najbrojniji veliki trgovački jedrenjaci na istočnoj obali Jadrana, namijenjeni za sredozemnu i oceansku trgovačku plovidbu ... Restaurirane makete koristimo i kao prisjećanje na brojne rovinjske pomorce koji su plovili svim morima svijeta na brodovima izgrađenim u Rovinju, ali i na velikim brodovim građenim u ostalim brodogradilištima". Izložba, uz centralnu maketu restauriranog broda nava, donosi i nekolicinu maketa batana kao i fotografije/razglednice jedrenjaka i rovinjskih brodogradilišta.
Rovinjska baština kroz dječje oči Ekomuzeja "Kuće o batani"
Ekomuzej "Kuća o batani" i istoimena Udruga, ovogodišnju su noć Noć muzeja posvetili djeci i budućnosti. Pod nazovom "Rovinjska baština kroz dječje oči" ciljano se išlo na podmladak (one na kojima svijet ostaje). Kroz izložbu crteža, čitanje priča i radionicu izrade straničnika (bookmarkera) najmlađima se umjetnost, kao i zavičajno naslijeđe predstavilo kroz igru i zabavu u kojoj su oni imali važnu ulogu i bili glavni akteri/ pokretači manifestacije Noći muzeja.
Uz zidove Ekomuzeja, na kojima su se mogli vidjeti dječji likovni radovi nastali na interaktivnoj naracijsko pripovjednoj radionici "Kornjača Katarina -Tarta Caterina", veliku je pažnju (i odziv) izazvala radionica maštovitih označivača stranica, popularno nazvanih bookmarkera u čijoj su izradi, djeca uistinu uživala.
Udruga "Batana" ovom je prigodom podržala i dala svoj doprinos Nacionalnom čitalačkom izazov "15 po 15: cijela Hrvatska čita djeci" pa se, i to u trojezičnoj verziji - na hrvatskom i talijanskom jeziku te rovinjskom dijalektu čitala priča o simpatičnoj kornjači Katarini i njenom putovanju Jadranom do Rovinja.
U Centru vizualnih umjetnosti "Batana" produžena je izložba fotografija zamišljena kao hommage bivšim članovima i zaljubljenicima u fotografsku umjetnosti koji više nisu među nama. Na izložbi su se mogli vidjeti radovi istaknutog rovinjskog fotografa Virgilia Giuricina te živopisni motivi snimljeni kamerom Željka Pauletića, Darka Trojanovića i Johannesa Nesslauera.
Obol Noći muzeja, sada već tradicionalni dale su i rovinjske vatrene kacige. Poznato je naime, da rovinjski vatrogasci čuvaju zanimljivu zbirku iz koje se može iščitati povijest ove dugovječne vatrogasne postaje, koju s ponosom predstavljaju zainteresiranoj javnosti.
Riječ je o doista atraktivnim predmetima - od uniformi, kaciga, šljemova preko vatrogasnih kola, mlaznica, aparata za gašenja do zastavica, oznaka za uniforme, diploma, fotografija, karti ...ma svega onog što je već godinama zaslužilo da se nađe u jednom novom i uređenom prostoru budućeg Vatrogasnog doma, o kojem još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kao nužnom prostoru zbore i sanjaju rovinjski vatrogasci.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
