U petak je u organizaciji Katedre Čakavskog Sabora Pula te Općine Ližnjan održana tribina u povodu 80 godina od završetka Drugoga svjetskog rata i Dana Europe pod nazivom "Živi i mrtvi u logorima smrti".

Sudbine

Nakon kapitulacije fašističke Italije u rujnu 1943. godine, narod Istre podignuo je masovni općenarodni ustanak i tom pokretu su se u velikom broju priključili i mještani općine Ližnjan. Prema dostupnim podacima, do kraja Drugoga svjetskoga rata, 135 boraca iz općine su izgubili život.

Deportacije Istrana u logore započele su u jesen 1943. godine njemačkom okupacijom, a nastavile su se i u 1944. Do sada su službeni podaci govorili o oko 21 tisuću Istrana u logorima, a profesor, dr. sc. Davor Mandić, jedan od sudionika tribine, trenutačno istražuje tu temu, te kako je rečeno na tribini u petak, broj Istrana u logorima vjerojatno je ipak nešto manji, a pulski povjesničar dr. Milan Radošević je istaknuo: "Ovdje nije riječ o licitaciji brojkama već o činjenici da je uistinu velik broj Istrana stradao te da se brojni od njih nikada nisu vratili iz nacističkih logora".

Mandić je istaknuti hrvatski povjesničar, jedan od najvećih istraživača istarske suvremene povijesti, kako ga je okarakterizirao Radošević. U karijeri ga prati dugogodišnje muzejsko iskustvo, više od 200 objavljenih stručnih članaka, izložbi te nekoliko knjiga, među kojima je Radošević istaknuo "Istru u vihoru Velikog rata" i "Fojbe: Mit ili stvarnost" komentirajući kako smatra da malo tko kao Mandić u Istri posjeduje takvo znanje i uvid u istarsku povijest 20. stoljeća.

Davor Mandić je tako prezentirao svoj rad "Uzroci i posljedice prvog oružanog sukoba s njemačkom okupatorom kod sela Jadreški 17. rujna 1943. godine", a Danijela Pamić prikazala je istraživanje života svog djeda Josipa Jadreška. Naime, njezin djed odvezen je u nacistički logor, a po povratku nije o tome naročito pričao. Ona je za vrijeme svog studija osvijestila potrebu istraživanja o ljudima koji su bili u logorima što ju je ponukalo da detaljno istraži život svog djeda koji je po povratku nastavio sa svojim životom u Jadreškima.

Važnost obilježavanja

Milan Radošević u uvodnom je dijelu tribine čestitao Mati Ćuriću, predsjedniku Katedre Čakavskog Sabora Pula, što je uspio obnoviti Katedru čakavskog sabora za Pulu te istaknuo važnost obilježavanja ovakvih obljetnica.

- Na ovom skupu obilježavamo 80 godina od završetka Drugoga svjetskog rata u Europi koji je označio propast i fašizma i nacizma te otvorio prostor prema miru i postupnom stvaranju demokracije i europske suradnje. Međutim, mi u kontekstu Istre ne slavimo samo završetak Drugoga svjetskoga rata nego i slom ideologije koja je Istru opterećivala 25 godina, dakle, od prvih nasilnih epizoda 1920. godine, kazao je Radošević, istaknuvši jedan od zanimljivih podataka koji, po njemu, nije dovoljno istaknut u javnosti. Riječ je, naime, o posljednjem dječaku koji je izašao iz Auschwitza, Opatijcu Olegu Mandiću, koji je još uvijek živ.

- On je napisao puno knjiga i vjerujem da bi njihova ekranizacija bila vrlo uspješna, kazao je Radošević u petak, referirajući se na zastupljenost ove teme u medijskom svijetu.

- Zbog protoka vremena sve manje imamo priliku čuti priče iz prve ruke. Zato možemo konstatirati da današnja mladež o ovoj temi ne zna i nema na koji način o njoj naučiti. Stoga smatram da ova tribina daje jedan skromni doprinos, ali i poticaj da se iskustva i priče naših predaka sačuvaju od zaborava, kazao je, komentirajući da je upravo zbog toga nedavno pokrenuta inicijativa da se u Puli osnuje muzej antifašizma, što je, kako je kazao, podržano i na gradskoj i na županijskoj razini.

Povezane vijesti

• Ližnjanski IDS prozvao općinsku vlast
• Pražnjenje septičkih u Ližnjanu preskupo
• Ližnjan i Vrsar slave svetog Martina