Kultni američki umjetnik, 77-godišnji Joseph Kosuth, jedan od pionira konceptualne umjetnosti, ovoga je vikenda iz Venecije, u koju se preselio iz Londona, došao u radni posjet Puli, gdje je obišao obnovljeno Malo rimsko kazalište u Puli. Ovdje će u sklopu četvrtog Bijenala industrijske umjetnosti biti predstavljen njegov rad.

Kosuthov će se rad nalaziti na velikom ekranu stražnje fasade Muzeja i bit će vidljiv iz Malog rimskog kazališta te s pulskog Kaštela. Kosuth je institucija u suvremenoj umjetnosti. Ovim velikim umjetničkim imenom na najadekvatniji će se način inaugirirati staro-novo, veliko Malo rimske kazalište.

Kosuthova je biografija impresivna, radio je s najvećim umjetnicima, od Yoko Ono te, prije nekoliko godina, s arhitektom Renzom Pianom.

Njegova se djela nalaze u najznačajnijim svjetskim muzejima, a predavao je na desetine prestižnih univerziteta - od Yalea, Oxforda, Univerziteta u New Yorku, londonskog College od Arta…

Trenutno je gostujući profesor i na venecijanskoj akademiji. Samo njegovo gostovanje, kako u Puli tako i u sklopu Bijenala, dokaz je da ova manifestacija ima sve značajnije mjesto na svjetskoj karti suvremene umjetnosti.

Interaktivnost

Kosuth je jedan od glavnih predstavnika i teoretičara konceptualne umjetnosti koju tumači kao lingvističku analizu same umjetnosti. Iako nije htio u potpunosti otkriti kakav će biti njegov rad u Malom rimskom kazalištu, potvrdio je da će se ipak bazirati na riječima. Na neki će način to biti višestruko interaktivno iskustvo kako prostora, ljudi i umjetnosti kojim se povezuju Pula i Labin. Njegovo prvo gostovanje na novoj lokaciji svojevrsno je dvostruko umjetničko i istraživačko iskustvo, kako za publiku koja će se prvi put susresti i s prostorom i s radom ovog proslavljenog umjetnika, tako je to i novi istraživački i stvaralački moment kutnog američkog umjetnika koje će "in situ" u sklopu industrijskog bijenala stvarati na antičkoj lokaciji.

- Nadam se da će biti interaktivno za zajednicu i da ću njime pridonijeti 4. industrijskom bijenalu. Već se duže vrijeme bavim Beckettom i egzistencijalizmom te će rad, mislim, biti zanimljiv i zajednici koja je izvan one umjetničke, otkrio je. Na upit hoće li arheološki lokalitet utjecati na njegov rad kaže "Uvijek postoji konotacija između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti koja nas ne bi trebala iznenaditi. Lijepi, stari lokaliteti nas uče nečemu, ali često nisu ugodni", oslanjajući se u odgovoru na temelje svoga istraživačkog i umjetničkog rada.

Po Kosuthu konceptualna umjetnost je istraživanje, a smisao umjetničkog rada proširena je na istraživanje umjetnosti. Za njega je konceptualna umjetnost metajezična praksa (umjetnost kao ideja), jer je zadatak umjetnika da istraži, objasni i interpretira lingvističku prirodu pojma umjetnosti. Za njega je konceptualna umjetnost postfilozofska aktivnost, s obzirom da je teorijski rad umjetnika preuzeo funkciju estetsko-filozofskog istraživanja umjetnosti.

Feminist

Na tragu toga iskoristili smo priliku da ga priupitamo na koji način jezik i kontekst ima veći utjecaj nego aktualni imaginarij.

- Naša se iskustva baziraju na jeziku koje donosimo u tom trenutku. Kulturno nasljedstvo nas formira i sve je bazirano na prijašnjim iskustvima, tako da je malo svježe direktnog iskustva i ono je na neki modificirano jezikom. Pokušavam se nositi s iluzijom koje nam katkad i vizualna iskustva zavaraju primarnu umjetničku intenciju, rekao je ovaj umjetnik koji je u poznim godinama i dalje vrlo aktivan. Trenutno živi na lokaciji Venecija, London, New York. Veseli se izlaganju u Perthu u Australiji, izložbi u Beču te istovremeno radi na nekoliko konceptualnih radova. U Veneciji je za Punta della Dogana napravio projekt o kojem kaže: "Taj projekt mi puno znači i radi se na temelju posljednjeg razgovora Simone de Beauvoir i Jeana Paula Sartrea", otkriva kao i detalj da je ranih 60-ih kao 18-godišnjak došavši u Pariz u restoranu upoznao autore koje ga i dalje inspiriraju.

Beauvoir mu je tada govorila o feminizmu koji on kao umjetnik zagovara i smatra da žene danas imaju čak značajniju ulogu u umjetnosti.

Dio je tog njegovog enormnog opusa koji je doprinio u kreiranju konceptualne umjetnosti. Iako je takvog umjetnika gotovo neprimjereno pitati na što je ponosan u svojoj karijeri veli "ponosan sam da su moja teorija i rad eliminirali bazu, oprostite na izrazu, idiotskog koncepta da umjetnost mora biti esencijalno ekspresionistička. Dio problema te ideje je da ako misliš da je umjetnik bog poput šamana, naravno da žene nisu imale šanse. To što muškarci imaju penis nije osnova ni za što. Trebalo se riješiti tog modela prije nego se pripremalo igralište, a u kojemu su žene izjednačene s muškarcima. To je ideja. Ponosan sam da je konceptualna umjetnost otvorila vrata i trenutno su jedne od najboljih umjetnika upravo žene. Dugo smo čekali za to", smatra Joseph Kosuth Kčiji ćemo rad uskoro vidjeti u sklopu 4. Bijenala industrijske umjetnosti (IAB 04) koji će se ove godine od 13. svibnja do 30. lipnja odvijati na lokaciji Labin-Raša-Pula-Rijeka, a tema je - "Krajobrazi želje".