Prvi hrvatski dugometražni 3D animirani film “Cvrčak i mravica” u kinima

(Hina/EPA)

Animirani film “Cvrčak i mravica”, prvi hrvatski cjelovečernji animirani film rađen u tehnici 3D animacije, koji je nastajao više od 10 godina, počinje 5. siječnja igrati u hrvatskim kinima.

Inspiriran Ezopovom basnom, film prenosi plemenitu priču o toleranciji i suživotu. Ket je cvrčak koji ima bend i zabavlja bezbrižne kukce u okolici, a Antoneta je mravica koja cijeni rad i disciplinu.

Kad se njih dvoje sretnu osjete bliskost, pa Antoneta želi pomoći cvrčcima da prežive zimu, ali bez uspjeha. No, kad ju otme pokvareni mrav Anteodor, cvrčci predvođeni Ketom priskaču joj u pomoć.

Glavnim likovima glasove su dali glumci mlađe generacije, Tara Thaller, Marko Petrić i Filip Vidović, a originalne songove potpisuje Gordan Muratović (Coco Mosquito).

O atraktivnosti i kvaliteti filma, nastalog u produkciji studija Diedra iz Zagreba, svjedoči što je inozemni partner, world sales Attraction Distribution, već dogovorio distribuciju filma u više od 30 zemalja, ističe se u najavi.

Producent filma Dino Krpan rekao je kako je film nastao s ciljem da hrvatsku animaciju ponovno približe publici. "Temeljem kvalitetnog scenarija, pomno izabrana glumačka ekipa udahnula je likovima život. U sinergiji s radom animatorskog tima, vizualnih umjetnika, glazbenika i niza drugih kreativaca, nastala je svježa i pozitivna priča”, dodao je.

Tara Thaller prisjetila se kako je proces snimanja bio vrlo detaljan – prvo su dva tjedna imali čitače probe, a nakon toga su u razdoblju od dva-tri tjedna svakodnevno snimali po nekoliko sati.

Za Marka Petrića snimanje je bilo puno eksperimenata tijekom kojih je, napomenuo je, dopuštao djetetu u sebi da ispuni svoj davni san.

Režiju potpisuje Luka Rukavina, koji je uz Ronu Žulj i koscenarist filma nastalog prema priči Darka Bakliže, a bilo je više od 150 suradnika.

Glasove su likovima dala su još Jadranka Krajina, Katarina Madirazza, Dušan Bućan, Dražen Čuček, Damir Martinović Mrle, Luka Petrušić, Domagoj Janković, Ivan Đuričić, te Mladen Vasary.