Autor najnovije, moguće i prve zavičajne publikacije futurističkog predznaka, oslikao je Buzet kakvim ga zamišlja za 20 godina, na dan kada će proslaviti 70-ti rođendan. Cijelo mu je vrijeme čovjek na prvom mjestu, a kroz sve se stalno provlači jedan profinjeni oblik humora koji daje posebnu draž ovom literarnom dijelu

Roman "Buzet, četvrtak 25.8.2039.", književni prvijenac Roberta Marušića, buzetskog poduzetnika, ugostitelja, estradnog i event managera, predstavljen je uoči uskrsnih blagdana u prepunoj vijećnici Narodnog doma. Autor najnovije, moguće i prve zavičajne publikacije futurističkog predznaka, oslikao je Buzet kakvim ga zamišlja za 20 godina, na dan kada će proslaviti 70-ti rođendan.

- Pripremajući se za proslavu svog sedamdesetog rođendana u toj uopće ne jako dalekoj 2039. godini, pripovjedač odnosno glavni lik futurističke pripovijesti portretira ne samo svoje sadašnje vrijeme, već rekapitulira i vlastito prošlo vrijeme, koje je naša današnjica, istaknut će u predgovoru novinar i publicist Davor Šišović koji je roman predstavio i na buzetskoj promociji te rekao kako Marušić u romanu priča priču o svojoj i o budućnosti svoje obitelji.

Istra je, naglasio je Šišović, već desetljećima zahvalna tema za fantastičnu književnost svih žanrova. Od onih bajkovitih kao što je pisao Vladimir Nazor pa do današnjih suvremenih pisaca znanstvene fantastike koji Istri kao temi pristupaju ili mitološki, ili futurološki, ili kombinacijom jednog i drugog. Ima autora koji su nahuškali na Istru izvanzemaljce, ili ju pogodili raznim ekološkim ili prirodnim katastrofama. Neki su je čak potresima odvojili od kopna, pa je ona postala otok.

- Istra, tako lijepa i gostoljubiva, tim piscima bila je motiv za narušavanje sklada jer kroz taj dramaturški rasplet dolazi do katarze, ali dosad nije bilo slučaja da se u fantastičnoj književnosti Istri pristupa metodom klasične utopije, one idilične, filantropske, mekano dobroćudne i vizionarski humanističke. Sve do sad, do ovog teksta Roberta Marušića, do ove novele ili mini-romana koji je sav usmjeren na zamišljanje kako bi sve ono lijepo i dobro što krasi njegov rodni Buzet i okolicu u današnjici, s romantičnim sjećanjima na bližu prošlost, u ne tako dalekoj budućnosti moglo postati još ljepše, čovjeku ugodnije i korisnije, a efikasnije, racionalnije i zdravije, istaknuo je Šišović.

Fantastični humanizam Marušića postojao je u njegovoj glavi mnogo prije nego što je sam sebe transformirao u pisca. Kada god se razmišlja o futurističkom kontekstu, o budućnosti, prva asocijacija je tehnologija, tako glavnom liku 2039. godine pomaže Mar-Co kućni e-robot koji upravlja domaćinstvom. Buzetom lete višenamjenski, pa čak i dostavni dronovi.

Međutim Marušića, rekao je Šišović, nije puno briga koliko je čovječanstvo tehnološki napredovalo. U njegovom romanu čovjek je stigao na Mars no za njega kao pripovjedača to je usputna činjenica. Za njega je puno važnije kako funkcionira život u njegovoj kući, u rodnom gradu, kakve su svakodnevne navike, kupovina, zdravstvo, rekreacija, čime se ljudi zabavljaju i kakvim se hobijima bave, što ovu knjižicu svrstava na neki način čak i u žanr socijalne utopije, koliko je društvo napredovalo u međusobnim odnosima i u brizi za zajednicu i pojedince. Zahvaljujući medicini budućnosti životni vijek produžio se gotovo do stote.

Glavni lik kao sedamdesetogodišnjak ima dvije strasti, jedna su tartufi, a druga automobili. U srazu benzina i tartufa, benzin nema nikakvu šansu. No to što je benzin potisnut nije narušilo automobilističku tradiciju. Buzet je i dalje grad oktana, ali čovjek 2039. godine nije više vlasnik rekorda na cesti Buzet - Peničići.

- Buzećani budućnosti radije su se opredijelili za miris tartufa jer miris benzina će nestati prije ili kasnije, a s druge strane možemo sačuvati prirodna staništa tartufa, budemo li dobro gospodarili njima, pojasnit će autor svoju futurističku odrednicu s primjesom tradicionalizama. Jer tradicionalizam, reći će, je nešto što se ne može mijenjati u dvadeset godina pa u Buzetu 2039. godine organiziraju maškare i slave Subotinu, a 2023. godine obilježili su i 20. obljetnicu ulaska u Europsku uniju i na svih 13 kružnih tokova postavili replike važnijih objekata i skulptura Europe.

- Roman karakterizira realističan pogled u budućnost. Tehnologija je visoko razvijena, ali ima i puno mana. Autoru je cijelo vrijeme čovjek na prvom mjestu, a kroz sve se stalno provlači jedan profinjeni oblik humora koji daje posebnu draž ovom literarnom dijelu, ocijenio je tehnički urednik David Ivić.

Roman "Buzet, četvrtak 25.8.2039.", ima 72 stranice, ukoričen je u mekom uvezu, nakladnik je Agencija Jet d.o.o. iz Buzeta, a tiskan je u nakladi od 300 primjeraka u Grafomarku Zagreb. Moći će se kupiti u buzetskoj trgovini Salamander u Sjevernoj ulici.

Povezane vijesti

• SDP u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji nije podržao i neće HDZ-ovog kandidata
• DARIO MARUŠIĆ, NOEL ŠURAN i ostali u subotu održavaju radionicu tradicijske vokalne glazbe Istre
• Glavna državna odvjetnica: ‘Nismo odustali od optužnice za Agrokor, ovo nije poraz DORH-a‘