U SJENI VELIKOGA RATA: Odraz Prvog svjetskog rata na život stanovnika Istre

Zbornik "U sjeni Velikoga rata" koji nosi podnaslov "Odraz ratnih zbivanja na život istarskoga civilnog stanovništva", obuhvaća 16 radova, a plod je međunarodnog znanstvenog skupa koji se od 13. do 15. listopada 2016. održao u Puli. Publikaciju su uredili Mihovil Dabo i Milan Radošević

Istarsko povijesno društvo objavilo je još jednu publikaciju, a ovaj put radi se o zborniku "U sjeni Velikoga rata" koji nosi podnaslov "Odraz ratnih zbivanja na život istarskoga civilnog stanovništva". Zbornik obuhvaća 16 radova, a urednici su Mihovil Dabo i Milan Radošević.

Zbornik je plod međunarodnog znanstvenog skupa koji se od 13. do 15. listopada 2016. održao u Puli. Skup je zamišljen kao najvažnija aktivnost Istarskog povijesnog društva povodom obilježavanja stote obljetnice Prvog svjetskog rata i okupio je 30 izlagača iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Austrije.

Širi kontekst ratnog sukoba

Zbornik otvara tekst Nevija Šetića "Prvi svjetski rat: civilno stanovništvo i društvo na području Istre" u kojem je Šetić prikazao širi kontekst ratnog sukoba koji je utjecao i na istarsko stanovništvo. Mihovil Dabo i Milan Radošević u tekstu "Prilog bibliografiji o Prvome svjetskom ratu u Istri" bave se dosadašnjom historiografskom produkcijom na prostoru Istre, Rijeke i Trsta između 1945. i 2015. Oni su izdvojili 51 članak i 23 knjige koje pružaju utemeljen uvid u stupanj istraženosti pojedinih pitanja premda ne čine potpunu bibliografiju radova posvećenih Istri zahvaćenoj ratnim zbivanjima.

Markus Leideck napisao je "Prilog poznavanju arhivskih izvora za područje Istre i Liburnije u vrijeme Prvoga svjetskoga rata" kako bi ukazao na dostupne, a mahom slabo korištene povijesne izvore. Riječ je o prikazu fondova i zbirki u državnim arhivima u Rijeci i Pazinu te Hrvatskom državnom arhivu.

Iduća tri rada bave se ratnom svakodnevicom, što nije lak zadatak za povjesničare koji do podataka moraju dolaziti analizirajući naizgled suhoparne podatke. Roberto Spazzali je u tekstu naslovljenom "Le condizioni dell'Istria nord-occidentale nella documentazione della Commissione distrettuale di sostenamento" prikazao rad Kotarske komisije za pripomoć obiteljima vojnika. Davor Mandić prikazao je "Život u žici - pulsku svakodnevicu u doba Velikoga rata" oslanjajući se prvenstveno na podroban uvid u članke pulskih dnevnih listova koji su izlazili za vrijeme rata. O životu ruralnih dijelova Istre, o zdravstvenim problemima od kojih su neki naslijeđeni iz razdoblja prije rata, dok su drugi pristigli sa izbijanjem rata piše Rino Cigui.

Evakuacija civilnog stanovništva

Polovica radova u zborniku posvećena je evakuaciji civilnoga stanovništva. Tekst Paola Malnija "Oggetti da amministrare: l'Austria di fronte alla questione profughi (1914-1918)" bavi se zadatkom austrijskih vlasti da tijekom ratnih godina podnesu teret stotina tisuća raseljenih osoba. Stipan Trogrlić bavi se porečkim i pulskim biskupom Trifunom Pederzollijem i istarskim evakuircima od 1915. do 1918. Spomenuti biskup je organizirao vjersku asistenciju i konkretnu materijalnu pomoć vjernicima svoje biskupije koji su odlukom državnih vlasti udaljeni iz blizine pulske luke. Istrani u unutrašnjosti Monarhije smještani su velikim dijelom u netom podignute izbjegličke logore, od kojih je najveća bila Wagna i o njoj piše Josip Vretenar koji opisuje sumorne uvjete u kojima se odvijao život evakuiranog stanovništva. O posljedicama života u neuvjetnim, pretrpanim barakama na preseljeno stanovništvo piše Dean Krmac koji piše o epidemiji ospica u logoru koja je u kratko vrijeme odnijela stotine žrtava, većinom djecu do 4 godine starosti. David Orlović pozabavio se logorskim glasilom koje je uređivala uprava logora.

David di Paoli Paulovich piše o pučkim napjevima svjetovnoga, kao i religioznog karaktera u kojima se mogu naći svjedočanstva o utiscima što ih je Veliki rat ostavljao na istarsku populaciju, a dio navedenog glazbenog nasljeđa povezan je izravno s iskustvom evakuiraca. Opsežni rad Mire Kolar-Dimitrijević "Deportacija istarske djece 1916.-1918. u sjevernu Hrvatsku" još jedan je prilog obilježavanju stogodišnjice velike humanitarne, ali i domoljubne akcije spašavanja gladne djece iz krajeva južno od Save, odnosno njihovog preseljenja u sjevernu Hrvatsku tijekom posljednjih godina rata što je događaj koji do sada nije obilježen u pravoj mjeri.

Zbornik zaključuju tri priloga slovenskih povjesničara. U prvome je Jernej Kosi opisao traumatično izbjegličko iskustvo slovenskog življa izbjeglog tijekom bitaka na Talijanskom bojištu, usredotočivši se prvenstveno na analizu sačuvanih svjedočanstava. Prilog Petre Svoljšak posvećen je posljednjem razdoblju izbjegličkog iskustva, odnosno povratku stanovništva na ratom opustošeni prostor Posočja. Zbornik završava iskustvom Neže Rejec koja je ratne godine provela u zaleđu Kopra kao domaćica mjesnog župnika te je ostavila zapise različitog karaktera a tekst Urške Strle i Petre Testen Koren počiva na uvidu u fragmente Rejecinog života.