KNJIŽEVNE VEČERE U DNEVNOM BORAVKU ROJCA

NORA VERDE: Pisanje ima i funkciju osnaživanja

Razgovor s Norom, o njenom radu, s posebnim naglaskom na roman "Moja dota" (Oceanmore, 2021.) vodila je Tajana Ilić

| Autor: Vanesa BEGIĆ
Nora Verde (Snimio Dino Cetinić)

Nora Verde (Snimio Dino Cetinić)


Gostovanjem Nore Verde (Antonela Marušić) završen je preksinoć u Rojcu ciklus od osam Književnih večeri u Dnevnom, koje je Savez udruga Rojca organizirao u sklopu projekta "R.O.J.C.: Razvijamo-Omogućavamo-Jačamo-Cijenimo".

Antizavičajni roman

Razgovor s Norom Verde o njenom radu, s posebnim naglaskom na roman "Moja dota" (Oceanmore, 2021.), vodila je Tajana Ilić. Sama autorica svoj posljednji roman definira "antizavičajnim", a moderatorica je istaknula i prisutnu egzistencijalističku notu. Nora Verde kazala je da je sama iskovala tu sintagmu jer je protagonistica ovoga romana u stalnom sukobu sa zavičajem, u sukobu sa sredinom, te u ovome djelu prikazuje drugo lice Dalmacije. Ističe da je to priča o odrastanju djevojčice Nele, koja ljeto provodi u Veloj Luci, te da taj lik nema veze s njom samom, odnosno s autoricom.

Bilo je govora i o tome kako usklađuje odvajanje autobiografskog od fikcije. Kazala je da ljudi čitaju iz različitih pobuda, imaju različite profile, dolaze iz raznih sredina, te da im pokušava objasniti da pisanje u prvom licu ne znači nužno autobiografičnost, ističući sam proces uobličavanja književnog teksta. Također, rekla je da je poprilično zaboravljiva i teško da bi mogla napisati memoare i da je teško napisati rukopis koji izgleda autentično. Što se nje same tiče, pisanje takvog djela ima i funkciju osnaživanja, kazala je ističući da u tom kontekstu ne voli upotrebljavati riječ katarza.

Emocionalni izazov

Ilić se tijekom programa osvrnula na emocionalni izazov progovoranja kroz takvu protagonisticu, to je vrsta osnaživanja, odrastanje djevojčice Nele u Veloj Luci, jer to je dijete iz obitelji slabijeg imovinskog stanja.

Nora Verde je kazala da nije uključena u obrazovni sustav, živi u svijetu otvorenih očiju, ušiju, razlike su ogromne, mnogi žive na rubu siromaštva, a o takvim protagonistima ćemo čitati sigurno sve više u budućnosti.

Autorica, koja je ime Nora dobila po Ibsenovoj protagonistkinji, kazala je da živi od pisanja, nešto od prijevoda, moderiranja, sve je vezano za književnost, a honorari su tanki, tržište je malo, odbija pozive na čitanja i gostovanja ako se ne plaća, osim ako je u pitanju neka udruga bez sredstava, a čiji joj se program izrazito dopada. Dakako, nije rijetkost da honorari kasne svima, pa tako i u književnim vodama.

Nora Verde (Antonela Marušić) rođena je 1974. godine u Dubrovniku. Završila je studij hrvatskog jezika i književnosti. Prvu knjigu poezije "Sezona bjegova" objavljuje kao studentica. Autorica je proznih knjiga "Posudi mi smajl", "Do isteka zaliha" i "O ljubavi, batinama i revoluciji". Proza i poezija objavljivana joj je u brojnim zbornicima i antologijama i prevođena na slovenski, engleski, njemački, makedonski i albanski jezik. Jedna je od pokretačica feminističkog portala Vox Feminae. Surađuje s nizom hrvatskih i regionalnih medija i portala koji se bave nezavisnom kulturom, medijima, književnošću, glazbom i ljudskim pravima. Članica je Hrvatskog društva pisaca i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.

Projekt "ROJC: Razvijamo-Omogućavamo-Jačamo-Cijenimo" provodi Savez udruga Rojca u partnerstvu s Gradom Pula te udrugama Zelena Istra, Čarobnjakov šešir i Merlin, a sufinancirala ga je Europska unija iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, iz Europskog socijalnog fonda. Pulskoj publici su se u sklopu programa predstavili Asja Bakić, Dino Pešut, Lora Tomaš, Jerko Mihaljević, Luiza Bouharaoua, Nebojša Lujanović i Andrija Škare.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum