Jurica Pavičić, pitanje srca i "ukrajinski" doručak: POEZIJA S GLAZBOM U POSVE INTIMNIM GRAD(OVIMA)

Poezija je pitanje srca: Anja Golub i Monika Herceg (Manuel ANGELINI)

Ukrajinci ne vole svoju vlast, kazao je književnik dodavši da kod njih postoji uvjerenje da se svaka vlast može smijeniti. Kolikogod da ga sretnim čini upoznavanje drugih kultura, njegov materinji ukrajinski jezik je onaj na kojem može najbolje dočarati neku priču, kazao je Jurij Andruhovyč

Večernji književni program 25. Sajma knjige u Istri nastavio se preksinoć predstavljanjem zbirke priča Jurice Pavičića "Skupljač zmija" na Sutonu uz knjigu.

Zadnji čin druge večeri pripao je pjesnikinjama Anji Golob i Monici Herceg te pulskim glazbenicima Alenu i Nenadu Sinkauzu u spoju poezije i glazbe. Program je nazvan "Poezija je pitanje srca", a vodio ga je Kruno Lokotar koji rekao da su Golob i Herceg "vrh poezije", a obje su ovjenčane nagradama. Golob je predstavila zbirku "Didaskalije uz disanje", a Herceg "Lovostaj". Golob je kazala da nije htjela uzeti novac uz prvu nagradu jer ga je bilo premalo, no onda je rekla da joj nagrade omogućavaju da se sada malo bolje čuje za nju nego ranije.

Ritam u glavi

Herceg je kazala kako je svakom pjesniku ritam izrazito bitan, dok Golob osjeća ritam u glavi kada piše pjesme. U ovoj zbirci nema interpunkcija, sve su mala slova (osim poglavlja "Caps Lock" u kojem su baš sve pjesme napisane velikim slovima), no (samo)kritički je konstatirala da "nije sve što joj padne s dupeta poezija".

Je li to zbog strukture njihovih pjesama, ili je to do glazbenog znanja braće Sinkauz, poezija ovih dvaju pjesnikinja odlično se uklopila u ritam glazbe koju su glazbenici uživo kreirali. Poezija koju smo čuli mogli bismo nazvati eksperimentalnom, a takva je bila i glazba Alena i Nenada Sinkauza, tako da se sve lijepo poklopilo.

Između Pavičića i pjesničko-glazbene prezentacije uvršten je preksinoć ukrajinski pisac Jurij Andruhovyč koji je govorio o knjizi "Leksikon intimnih gradova: Slobodni priručnik iz geopoetike i kozmpolitike" koja dolazi s uputama za čitanje i može se početi čitati od bilo koje stranice.

- To je knjiga o tome kako naše sjećanje manipulira nama, zato vam nikako ne savjetujem da je shvatite kao vodič jer ima puno subjektivnih elemenata, rekao je Andruhovyč koji najviše voli odlaziti u gradove gdje ga očekuju, tamo gdje je pozvan. U Ukrajini kaže, postoji negativan stav prema kozmopolitizmu nasuprot pozitivno prihvaćenom patriotizmu i tek se u zadnje vrijeme pojavljuje drukčije shvaćanje toga.

- Zato će se moji čitatelji u Ukrajini pojaviti tek za 20 godina, a u Hrvatskoj ih ima već sada, komplimentirao je na svoj način Andruhovyč odgovarajući na pitanja Andree Matoševića te Seida Serdarevića iz izdavačke kuće Fraktura.

Razgovor s Andruhovyčem nastavio se jučer prijepodne na "Doručku s autorom" koji je vodio Aljoša Pužar, a književnikove riječi je prevodila Dariya Pavlešan. Andruhovyč je ovaj put govorio o svojem stasanju kao pisca, pjesnika u Ukrajini 1980-ih, kada je vladala potpuna cenzura, politička i psihološka, te kako je ona utjecala na njega i druge autore. Pričao je i odnosu s bivšim Savezom Sovjetskih Socijalističkih Republika, čiji dio je bila i Ukrajina koja je danas na neki način podvojena u odnosu prema ovoj zemlji. Napomenuo je da je Ukrajina za vrijeme SSSR-a pretrpjela najveći gubitak stanovništva, u što spada i velika glad, stravični Gladomor početkom 1930-ih, no više je stanovništva pomrlo za vrijeme SSSR-a nego za vrijeme nacističke okupacije. To će biti povod za stalne diskusije i takve se teme, kaže Andruhovyč, obično vraćaju za vrijeme izbora. Politiku, očito, nije bilo moguće izbjeći.

Upoznavanje kultura

- Ukrajinci ne vole svoju vlast, kazao je književnik dodavši da kod njih postoji uvjerenje da se svaka vlast može smijeniti.

Kolikogod da ga sretnim čini upoznavanje drugih kultura, njegov materinji ukrajinski jezik je onaj na kojem može najbolje dočarati neku priču. Govoreći o jeziku, napomenuo je da riječ domovina, ako se izgovori s drukčijim naglaskom, u Ukrajini znači lijes. Vratio se i na svoju knjigu koju je večer prije predstavio i kazao da o svom idealnom gradu tek piše, on mora biti u planinama, negdje u Srednjoj Europi, ali ne želi ga vezati niti uz jednu zemlju te se nada da će u njemu biti i nešto od Hrvatske.

Danas na Sajmu

11 - Doručak s autorom, Latinka Perović

12.30 - Održivi grad u neodrživom vremenu, okrugli stol

17 - Tea Perinčić "Rijeka ili smrt! D'Annunzijeva okupacija Rijeke 1919.-1921."

18 - Jenny Erpenbeck - Nepravilni glagoli

20.30 - Gradska galerija Pula (Kandlerova) izložbe Jože Suhadolnika: Jutra u Rusiji