U Klubu-knjižari Giardini 2
Izbjeglica, migrant, nomad, građanin ili stranac: Čitateljski kružok o knjizi Bekima Sejranovića
(Snimio Manuel Manzin)
Posljednje izdanje čitateljskog kružoka Kluba-knjižare Giardini 2 prije ljetnih ferija bilo je vrlo sadržajno, uz brojna promišljanja te otvorilo je pitanja migracije, pripadanja, nostalgije i književnosti kao prostora utočišta. Gost je bio, u sastavu projekta "Novokomponovani: generacija 90-ih u novom mileniju" književnik i sociolog Nikola Lero, doktorski kandidat i asistent na Sveučilištu u Sheffieldu, koji se u svom znanstvenom radu bavi svakodnevnim iskustvom granica unutar jugoslavenske dijaspore.
Premda je središnja tema ovoga susreta, gdje su svi sudionici bili vrlo aktivni uz razna promišljanja, bio "Dnevnik jednog nomada" Bekima Sejranovića, knjiga koja istodobno funkcionira kao putopis, dnevnik čitanja i zbirka zapisa o životu između različitih jezika, kultura i književnosti, raspravljalo se o brojnim drugim temama vezanim uz pitanja identiteta, pripadanja i različitih kategorija kojima označavamo ljude u pokretu – izbjeglica, migrant, nomad, građanin ili stranac – kao i načina na koji ti pojmovi iz teorije ulaze u svakodnevnu praksu i oblikuju naše razumijevanje Drugih i samih sebe.
Lero je o svemu tome razgovarao s Helenom Vodopija, te naveo je da "migrant postoji samo ako postoji granica. Preduvjet postojanja migrantom jest granica".
- Ova se knjiga često prodaje kao knjiga o slobodi kretanja, a zapravo je riječ o čovjeku kojeg granice neprestano progone. Bekim se povlači na marginu i bira samoću prije nego što bude odbačen. Margina za njega postaje i otpor i sklonište, istaknuo je Lero govoreći i o Sejranovićevom odnosu prema književnosti i pisanju kao prostoru pripadanja. Sudionici su govorili o autoetnografskim elementima romana, njegovoj prostornoj i vremenskoj fragmentiranosti te dnevničkoj formi koja, kako je istaknuto, funkcionira kao svojevrsna "duševna kronologija".
Program je održan u okviru projekta "Novokomponovani: generacija 90-ih u novom mileniju", koji kroz književne, umjetničke i istraživačke prakse promišlja iskustvo generacije rođene ili odrasle tijekom devedesetih godina te nastoji graditi nove kulturne veze na antiratnim, antinacionalističkim i solidarističkim vrijednostima.
