S direktoricom festivala dječje knjige Monte Librić, Slavicom Ćurković, razgovarali smo o ovogodišnjem izdanju ove manifestacije koja je na programu od 20. do 26. travnja u pulskoj Zajednici Talijana.

Djeca kao primarna publika

Predstavite nam ovogodišnje izdanje Festivala dječje knjige Monte Librić.

- Najljepše u radu na Monte Libriću je to što svake godine počinjemo gotovo ispočetka: najprije krenemo razmišljati o temi, onda čitamo, biramo nove knjige, otkrivamo nove autore i gledamo što se događa u svijetu dječje književnosti. Ovogodišnja tema koju smo nazvali "Florastično" se na neki način nadovezuje na iskustvo koje smo imali 2020. godine, kada smo zbog pandemije koronavirusa Librić preselili u Park Petra Krešimira IV. i posvetili ga životinjama. Doveli smo raznoliko svijet: od morskih zvijezda, zmija i kornjača, pa do istarske koze, konja, orlova, sokolova… Djeca, kao primarna publika, ali i odrasli, reagirali su izuzetno dobro i pokazalo se koliko su takve, "žive" teme, bliske publici. Već tada smo počeli razmišljati kako bi sljedeća takva mogla biti posvećena biljnom svijetu, samo se nismo opterećivali rokovima. Čekali smo da tema sazrije i da mi postanemo sigurni kako iz nje oblikovati program. "Florastično" sugerira odnos čovjeka prema prirodi građen kroz književnost, umjetnost i, naravno, edukativne prakse za djecu. Dakle, nakon faune prelazimo na floru, ali tako da ne dociramo o njenoj zagađenosti, već da kroz maštu dodatno razvijemo ionako pozitivan odnos djece prema prirodi.

(Snimila Petra Tadić Majetić)

Dolaze brojni književnici sa svojim najnovijim naslovima.

- I to je nešto na što smo navikli publiku. Mi ćemo izložiti oko 4.000 naslova na hrvatskom i talijanskom jeziku, od slikovnica pa do proznih naslova za stariju dob. Sve te brojke, književni rodovi i žanrovi, djeci ne znače puno. Svakako manje od direktnog kontakta s autorima i autoricama i predstavljanja koja nikada nisu jednosmjerna. Mi nemamo publiku koja mirno sjedi, sluša, plješće i onda ode. Sasvim suprotno: svaka promocija je živa, dinamična i u suštini traje onoliko koliko to djeca žele. Sigurna sam kako će tako biti i ove godine u kojoj imamo sjajne naslove: od romana poput "Kora" i "Začarani izvor" Franke Blažić, te "Kamelia Leona" Koraljke Milun, pa do slikovnica i ilustriranih knjiga kao što su "Šuma Striborova" Ane Despot, "Ruke" Ane Salopek, "Tajne male gljive" Željke Vlainić, "Smo stigli" Vibora Juhasa. Također, u sklopu programa Piu’ che una storia, gošće su nam spisateljice?Luciana Ciliento?i?Carola Benedetto?koje će predstaviti knjigu?"I ragazzi del Fridays for Future"?(Einaudi Ragazzi) te?Giorgia Vezzoli?s knjigom?"I bambini albero"?(Piemme).

Prilagodba prirodnom okruženju

Ovogodišnja tema je posebno zanimljiva i u biti vraća djecu prirodi, nekadašnjim vrijednostima igranja u svjetovima flore i faune jer će Librić biti - florastičan.

- Nisam sigurna vraćamo li djecu prirodi ili sebe podsjećamo na to koliko je prirodno da djeca budu u prirodi u kojoj provode sve manje vremena, i to ne svojom voljom. Suvremeni način života je promijenio sve, od načina gledanja televizije, pa do slobodnog vremena kojeg roditelji, ali i školska djeca, imaju sve manje. No, koliko god tehnoloških čudesa imala, djeca se i dalje, brzo i lako, prilagođavaju prirodnom okruženju, oslobađaju se u njemu i u nevjerojatno kratkom roku im postane prirodnije uživati negdje gdje nema betona, nego gledati u ekrane. Mi, odrasli, često i lako optužujemo djecu za promjene u ponašanju koje i sami iniciramo. Naše iskustvo s ranijim izdanjem Monte Librića koje sam spomenula govori kako je to što ste nazvali povratkom zapravo tek pauza koja se odužila iz niza razloga, a najmanje je onih dječjih.

Kako će izgledati florastična terasa Zajednice Talijana?

- Pa, baš kao i plakat kojeg je Matko Plovanić kreirao iz vizualnog identiteta 19. Monte Librića. Zamišljen je ‘’kao svijet u kojem knjiga raste, diše i doslovno cvjeta’’, kako o svojoj ilustraciji govori autor Vedran Štimac. Dakle, šareno, veselo, razigrano i, koliko god se to može, prirodno. Pomoći će, svakako, i scenografija Petre Pletikos, uz koju ćemo izgraditi novi svijet Librića. To mi je, inače, najdraži dio: kada od prazne dvorane i terase Circola gradimo nešto sasvim drugačije od svega što tu postoji, ali i od svih ranijih Librića. Sada smo odlučili napraviti pravi botanički vrt, ambijentalnu instalaciju sastavljenu od mahom mediteranskih biljaka koje smo posudili od rasadnika Istrasjeme. Svaka biljka bit će označena latinskim, hrvatskim i talijanskim nazivom čime prostor postaje edukativna šetnica, a djeca će, naravno, moći promatrati biljke, ali i koristiti prostor za svoje kreativne intervencije u njemu. Taj, kako smo ga nazvali, Florastični vrt, bit će oblikovan u suradnji s Pula Herculaneom i njihovim krajobraznim stručnjacima.

Uz već ustaljene programe, održat će se i novi formati.

- Draž u radu s djecom je što i stari formati moraju biti toliko osvježeni da izgledaju kao novi, a svaki novi u nekom trenutku mora imati vezu s onim ranijim, jer mi nemamo prolaznu publiku, već djecu koja na naš Festival dolaze od najranije dobi, a odlaze kao gotovo odrasli i kao formirani čitatelji i čitateljice. Ovogodišnji novitet svakako su radionice koje smo nazvali Florastični Librić u kojem smo na najrazličitije moguće načine povezali umjetnost, znanost, istraživanje i maštu. U radionicama Florastičnog Librića, koje su otvorene za sve, djeca će upoznati kukce našeg grada, ali i neke egzotične vrste, baviti se arhitekturom i osmišljavati hotele za kukce, ali i od legića graditi zeleni grad. U radionici sitotiska tiskat će majice s otiskom biljaka, a lica će se oslikavati u radionici Procvalice. Uz pomoć znanstvenika i stručnjaka tu će se proučavati mirisi i stvarati ‘’biblioteka mirisa’’, istraživati sastav vode, tla, minerala, stijena, a tko želi moći će i sijati, saditi, zalijevati biljke, čupati korov u pravom povrtnjaku Florastičnog Librića.

Posebno su brojne ovogodišnje igraonice/radionice.

- Imamo više od 70 različitih festivalskih programa u kojima književnost spajamo s ekologijom, biologijom, mineralogijom, arhitekturom, likovnošću, dizajnom, filmom, kazalištem, fotografijom... Biljni svijet nam je bio toliko inspirativan da smo se morali zaustaviti na brojci od "samo" 40 radionica kroz koje će djeca proći kao mali istraživači, umjetnici i autori istovremeno. Među njima je i ona koju će voditi glumica Petra Bernarda Blašković. Ona je izabrala zbilja pulsku temu - ta kazališna radionica zove se "Ci vuole un fiore" i inspirirana je poznatom pjesmom pulskog kantautora Sergia Endriga.

Zanimljiv je i program gostovanja talijanskih autora.

- Dvojezičnost je jedno od ključnih obilježja festivala, ali ne u uobičajenom smislu. Ona proizlazi iz svakodnevice grada u kojem se hrvatski i talijanski jezik spontano isprepliću, stvarajući prepoznatljiv lokalni izraz. Važnu ulogu u tome ima Zajednica Talijana Pula, koja uz organizacijsku podršku djeluje i kao kreativni partner u oblikovanju programa. Pulsku publiku očekuju Luciana Ciliento i Carola Benedetto s knjigom "I ragazzi del Fridays for Future" (Einaudi Ragazzi) te Giorgia Vezzoli s naslovom "I bambini albero" (Piemme), koje tematiziraju odrastanje i odnos mladih prema prirodi. Scenski program uključuje Lucu Reginu s predstavom EcoCircus i ansambl La Contrade – Teatro Stabile iz Trsta s "Il brutto anatroccolo. Un pennuto in blues", koji kombinira glazbu, pokret i humor. Zahvaljujući suradnji s tršćanskom knjižarom Nero su bianco, posjetitelji će imati priliku upoznati i kupiti najnovija izdanja na talijanskom jeziku.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Ekološka komponenta

Kroz Librić se razvija i ekološka komponenta.

- Ono što me u pripremi zadivilo jeste dječja svijest o ekološkim problemima našeg doba. Mi, naravno krivo, mislimo da je njima svijet prirode stran. Osviještenost među djecom, rekla bih, daleko je razvijenija nego kod odraslih. Naravno, nećemo zbog toga zanemariti stjecanje novih znanja o čuvanju prirode i učit ćemo o razvrstavanju otpada, recikliranju, ma svemu što barem malo može pomoći da umanjimo štetu koju smo napravili.

Koje događaje posebno izdvajate?

- Uz spomenuti Florastični vrt svakako i gostovanje Nacionalnog programa za poticanje čitanja i projekta Rođeni za čitanje te video-kronike Librića. Prvi puta na Festivalu, a zahvaljujući Maji Zrnčić i Nacionalnoj strategiji poticanja čitanja djeci od najranije dobi, imamo i sadržaje za najmlađe od šest mjeseci do tri godine i njihove roditelje. Za njih su pripremljene interaktivne kamišibaj predstave "Moj medo" i "Što sve moram danas napravit", kao i lutkarska predstava "Bebe su super", kojima su objedinjene scenske izvedbe slikovnica programa Rođeni za čitanje, a svaki roditelj koji posjeti štand programa dobit će i informativni letak s deset zlatnih savjeta za čitanje djeci. Posebno me raduju video kritike koje također imamo prvi puta, a u njihovom nastanku će važnu ulogu imati Jakov Benčić, koji je kao dijete sudjelovao na Pustolovnom ljetu s Monte Librićem, a sada ga angažiramo kao profesionalca koji je odrastao uz naš Festival. Ovo je najbolji primjer kako naš Festival ne samo da potiče ljubav prema knjizi, nego i dugoročno oblikuje mlade ljude koji nam se vraćaju kao stvaratelji i suradnici.

Povezane vijesti

• Novosti i programi ovogodišnjeg Monte Librića
• Slavica Ćurković, direktorica Monte Librića, o suradnji s Međunarodnim festivalom djeteta: Formati u Šibeniku su potpuno drugačiji i STVARAMO IH ZAJEDNO S PUBLIKOM
• Direktorica festivala dječje knjige Slavica Ćurković o ovogodišnjem izdanju: KOMBINACIJA ON LINE I ŽIVIH SADRŽAJA ODRŽAVAJU DUH FESTIVALA