U LABINSKOJ GRADSKOJ GALERIJI

Otvorena samostalna izložba "Hrvatske planine" Stipana Tadića: Bilježenje neupitne ljepote planina

| Autor: Branko BIOČIĆ
B. BIOČIĆ

B. BIOČIĆ


Izložbu je u odsutnosti autora koji se nalazi na postdiplomskom studiju u New Yorku otvorio Borjan Batagelj, pročelnik gradskog odjela za kulturu, a o autoru i njegovom radu govorile su Patricia Počanić, povjesničarka umjetnosti i voditeljica Gradske galerije Labin Tea Bičić

"Hrvatske planine" naziv je samostalne izložbe slika velikog formata Stipana Tadića na kojoj su u labinskoj Gradskoj galeriji predstavljene sve hrvatske planine osim Velebita.

Izložbu je u odsutnosti autora koji se nalazi na postdiplomskom studiju u New Yorku otvorio Borjan Batagelj, pročelnik gradskog odjela za kulturu, a o autoru i njegovom radu govorile su Patricia Počanić, povjesničarka umjetnosti i voditeljica Gradske galerije Labin Tea Bičić.

Patricia Počanić, povjesničarska umjetnosti istaknula je na otvaranju kako je ovaj ciklus nastao krajem 2017. i početkom 2018. Riječ je o slikama velikog formata u tehnici ulja na platnu dok su one manjeg formata ulja na staklu koje je počeo raditi nakon ciklusa velikih formata.

- Stipan Tadić, umjetnik prepoznatljiv po svojemu kritičkom, često sarkastičnom i humorističnom načinu prikazivanja naše svakodnevice, u ciklusu "Hrvatske planine" otkriva drugačiji pristup poetici slikarstva – bilježeći isključivo ljepotu, i to onu neupitnu koju razaznajemo u nadmoći prirode. To drugačije umjetničko istraživanje prvi je puta predstavio slikom monumentalnih dimenzija naziva "Sljeme" koja se nastavljala na poetiku Tadićevog zapaženog ciklusa "Motivi iz Okolice" (2017.). Izložena u kontekstu "Motiva", slika s prikazom Sljemena predstavljala je kontrast sarkazmu i (negativnom) kritičkom prikazu zagrebačke periferije, ali i kritičnosti i sarkazama svih Tadićevih radova. Iz slike Sljeme proizašao je ciklus Hrvatske planine. Kao i u "Motivima iz Okolice", slike u ovom ciklusu nastaju bez fotografskih predložaka, isključivo prema crtežima i zabilješkama umjetnika koji tako postaju psihogrami doživljaja jednog mjesta, događaja, osjećaja. Na taj način Tadić ujedinjuje dva pola crteža – crtež prema promatranju i crtež prema imaginaciji, kako bi stvorio vlastiti doživljaj vanjske stvarnosti. Dokumentarnu vrijednost u ovom ciklusu ne nalazimo u pukom "popisivanju" reljefnih uzvišenja – sam istraživački pristup u procesu nastanka djela, kao i bilježenje za umjetnika osobno važnih i univerzalno prepoznatih motiva koji ujedno grade određeni osobni (ali i kolektivni) identitet, uzdižu i dokumentarnu i estetsku vrijednost ovih djela. Obilazeći osobno planine, rekonstruirajući njihov obris pomoću trenutnih crteža, modela u glini i geografskih karata, Tadić stvara osoban rukopis pejzaža koji nastavlja formalna, sadržajna i poetska istraživanja naivne umjetnosti predstavljena u Motivima. U četiri monumentalna ulja na platnu: Biokovo, Dinara, Sljeme i Učka te četiri ulja na staklu – Klek, Ravna Gora, Ivanščica i Kalnik, priroda postaje središte Tadićeva slikarskog interesa, rekla je Patricia Počanić.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter