Omanji prostor Galerije Poola - u kojoj jaki koloriti ekspresionističkih Tirićevih slika iz kojih također izbija divljina i energija okružuju autoričin čopor afričkih divljih pasa - nikad u svojoj plodnoj galerijskoj povijesti nije impozantnije djelovao. Autoričina izložba novi naslov "Čopor - studija jedinke", a   17 izloženih Tirićevih slika predstavljaju se pod nazivom "The benefits of pessimism". Obje izložbe mogu se pogledati tijekom iduća tri tjedna, sve do 8. listopada

Kao prvo, nisu posrijedi hijene, kako su preksinoć svi posjetitelji u prvi mah nazivali vrstu divlje životnije utjelovljene stakloplastikom u 11 impresivnih skulptura istaknute mlade kiparice Vlatke Škoro, a koja se pulskoj publici u Galeriji Poola predstavila zajedno s djelima slikara Josipa Tirića.

Vrijednost ove izložbe je i u tome što su radovi obaju autora sviježi, od kojih se Vlatkine skulpture predstavljaju kulturnoj javnosti drugi put, dok su Tirićeve sike prekjučer premijerno, "prima vista", prikazane Puljanima.

Omanji prostor Galerije Poola - u kojoj jaki koloriti ekspresionističkih Tirićevih slika iz kojih također izbija divljina i energija okružuju čopor afričkih divljih pasa - nikad u svojoj plodnoj galerijskoj povijesti nije impozantnije djelovao.

Ne baš ugodni osjećaji u 'bliskom susretu' (Zoran ANGELESKI)

Autoričina izložba novi naslov "Čopor - studija jedinke", a 17 izloženih slika Josipa Tirića predstavljaju se pod nazivom "The benefits of pessimism". Obje izložbe mogu se pogledati tijekom iduća tri tjedna, sve do 8. listopada. "Iako pripadaju mlađoj generaciji, oba autora su nagrađivani i široko poznati hrvatskoj publici i svima onima koji se bave recentnom suvremenom umjetničkom scenom", kazao je voditelj galerije i slikar Bojan Šumonja.

Pasmina afričkih divljih pasa, ovdje okupljenih oko Alfe, Vlatki Škoro je, kako sama svjedoči, vrlo fascinantna radi društvenog uređenja i socijalnih veza unutar čopora, lovačkih vještina, a ponajviše radi činjenice kako se radi o jedinoj pasmini iz porodice pasa koju je nemoguće pripitomiti.

Divlji karakter ovih životinja dodatno je potenciran stavom nesigurnosti u kojem su impostirani, njihovi sumnjičavi pogledi i pognute glave pozivaju na konstantni oprez, projicirajući svoju nelagodu na promatrača. Kako osječki povjesničar umjetnosti kustos Ivan Roth ističe u pratećem tekstu, upravo je kiparski postupak ono što autorica potencira u svom radu, a biološke karakteristike njenih motiva u službi su likovnosti, točnije skulpturalnosti jer prirodni kolorit ove pasmine ima tek dodanu vrijednost.

Autori Josip Tirić i Vlatka Škoro te domaćin Bojan Šumonja (Zoran ANGELESKI)

Za slike Josipa Tirića, pak, najistaknutiji hrvatski likovni kritičar Feđa Gavrilović tvrdi i ovo: "Na malo slika u današnjoj hrvatskoj likovnoj umjetnosti možemo vidjeti toliko ekspresije i divljine kao na onima Josipa Tirića. Kao dosljedan sljedbenik ekspresionizma, on slika Krležin 'plameni vjetar' i 'krvavi talas', kaotično i tjeskobno stanje jednog uma koji ne vidi nikakvo rješenje, niti izlaz iz pozicije u kojoj se nalazi, osim apsolutne destrukcije svijeta, pa i sebe u njemu. Tu je možda dolazak na granicu iz naslova - granicu razuma, prikazivačkog smisla ili estetike".

Povezane vijesti

• Šumonja: Razbio se tajni kod estetike
• Bez ljutnje nema stvaranja
• Od matematičkog trika do arhitektonske prakse