Osim što su svoje radove željele pokazati izvan Zagreba, uvidjele su da se tematski slažu i da rade na dosta sličan način, a ova izložba Ane Ratković Sobota i Marte Tuta, zagrebačkih umjetnica i dugogodišnjih prijateljica u Puli je treća, nakon Varaždina i Splita
U Galeriji Poola u srijedu navečer otvorena je izložba "Nevidljivi krajolik" koja je rezultat suradnje Ane Ratković Sobota i Marte Tuta, zagrebačkih umjetnica i dugogodišnjih prijateljica.
Osim što su svoje radove željele pokazati izvan Zagreba, uvidjele su da se tematski slažu i da rade na dosta sličan način, a ova izložba u Puli je treća, nakon Varaždina i Splita.
I to u sezoni koja je za ovu galeriju rekordna po broju izložbi pa voditelj galerije Bojan Šumonja računa da je ovo bila pet ili šesta izložba u 2021. u ovom prostoru. Samo je Ratković Sobota prisustvovala otvaranju, dok Tuta nije ostala doma zbog korone, nego zbog prinove u obitelji.
- "Nevidljivi krajolik" je možda čak i konceptualni projekt koji u sebi sadrži notu aktivizma, rekao je Šumonja. Radovi Ane Ratković Sobota s desne strane od ulaza kao predložak koriste više od sto godina stare razglednice Plitvičkih jezera, iz vremena kada su Plitvička jezera bila sasvim drukčija nego sada – nedevastirana, u jednom drugom okruženju, nebetonizirana, nezagađena, za razliku od današnjeg vremena kada je, kako je to istaknuo Šumonja, na prvom mjestu profit u čije se ime totalno devastiraju okoliš i eko-sustav.
- Ana na neki način pokušava kroz svoj rad osvijestiti ljude da malo razmisle o tome što rade i obrate pozornost na okoliš koji je ipak pod zaštitom UNESCO-a. To je jedna atrakcija koja je obilježila Hrvatsku, a s druge strane se odnosimo prema tome kao prema nečemu do čega nam nije stalo, kaže Šumonja. Kako je objasnila autorica, nakon što je krenula slikati ove slike doznala je da su Plitvička jezera prilično zagađena zbog neadekvatnog sistema odvodnje u hotelima pa velika većina otpadnih voda odlazi direktno u jezera. Kada je počela slikati nije to znala, pa je postala, kako sama kaže, "slučajni aktivist".
Ratković Sobota je zadržala je princip grafike i slikarstva jer na paus papir nanosi uljanu boju i onda ga prenosi na platno te zatim grafičkim sistemima skidanja i grebanja boje radi efekte kojima postiže voluminoznost tako da je to njeno slikarstvo, kako je to Šumonja pokušao opisati, monotipija.
Od njenih slika izložen je tek manji dio ciklusa koji sadrži još dva velika platna i 15-ak manjih radova od kojih je dio trenutno na bijenalu slikarstva.
Na drugoj strani galerije, na suprotnom zidu Marta Tuta izlaže crteže na papiru, izrađene tušem. Njena dva velika crteža izložena u galeriji nastala su tako da je radila male formate na papiru i kasnije ih sklapala u veliki format po nekakvom principu mozaika ili kolaža. Ona živi na Pagu i pejzaž je za nju ekološka vrijednost do koje veoma drži jer svaki dan gleda na Velebit po kojem su nazvani ti radovi.
- Neki okvir koji te autorice povezuje je što su obje ljubiteljice prirode, pejzaža, nezagađenog dijela čovječanstva koji nam možda govori da još uvijek ima nade za nas, rekao je Šumonja otvarajući izložbu.