IZLOŽBENI PROJEKT
BRIJUNI – POKUŠAJ PRIZIVANJA MRTVIH: Uskrsnuli Josip Broz Tito i Paul Kupelwieser u središtu izložbe inspirirane poviješću Brijuna
Vili Matula u filmu glumi Josipa Broza Tita
Izložba "Brijuni – pokušaj prizivanja mrtvih: Behzad Khosravi Noori i Magnus Bärtås s Paulom Kupelwieserom i Josipom Brozom Titom" otvara se danas u 19 sati u zagrebačkoj Galeriji Nova. Ova izložba intrigantnog naslova je nastavak dugotrajne suradnje kustosica Ane Kovačić i Lee Vene s umjetnicima Behzadom Khosravijem Noorijem i Magnusom Bärtåsom, koji su se u svojem radu često bavili istraživanjima povezanima s (post)jugoslavenskim kontekstom. Izložba je nastala u koprodukciji kustoskog i umjetničkog tima izložbe i WHW-a, a predstavlja novonastalu umjetničku instalaciju koja je inspirirana burnom poviješću Brijuna.
- Autori izložbe Behzad Khosravi Noori i Magnus Bärtås pozivaju nas da iznova razmotrimo kompleksnu i konfliktnu povijest Brijuna, neočekivano isprepletene suživote Kupelwiesera i Tita te ljudsku potrebu za dominacijom nad prirodom koja
rezultira začudnom transformacijom ekosustava, ističe se u najavi izložbe.
Prema najavi centralnu točku rada i prostorne instalacije čini film u kojem "Behzad Khosravi Noori i Magnus Bärtås sučeljavaju dvije povijesne ličnosti koje su dijelile opsesiju Brijunima: Paula Kupelwiesera i Josipa Broza Tita. Obojica su proveli velik dio svojih života na Brijunima, drastično transformirajući krajolik otoka, ali i njegovu faunu. Paul Kupelwieser, austrijski industrijalac kojeg je u filmu utjelovio glumac Günter Franzmeier, kupuje malarično otočje Brijuni 1893. s idejom razvijanja elitnog turističkog resorta i lječilišta te uz pomoć znanstvenika Roberta Kocha iskorjenjuje malariju, potpuno mijenjajući krajobraz Brijuna.
S druge strane, Josip Broz Tito – tumači ga glumac Vilim Matula - koji na Brijune dolazi nekih pola stoljeća kasnije, ovo otočje tretira kao geopolitičku realizaciju Pokreta nesvrstanih te ono dobiva važnu ulogu u formiranju međunarodnih kulturnih i političkih veza i postaje pozornica za brojna društvena i politička događanja, koja su u fokusu kolaža koji također čine širu izložbenu cjelinu."
- Umjetnici odlučuju, kao u metodi nekromancije, prizvati duhove Kupelwiesera i Tita kako bi se suočila dva refleksivna pogleda na Brijune. Za obojicu su Brijuni bili životni projekt pun taštine i grandioznih ideja. Njihova naracija i reminiscencija upotpunjene su arhivskim materijalom koji demonstrira povijest Brijuna, ali i aktualnim snimkama prirodnog okoliša Brijuna u kojem se još uvijek nalazi mnoštvo egzotičnih životinja, iako u znatno manjem broju nego u "zlatno doba" Brijuna, ističe se, uz ostalo, u najavi izložbe.
Magnus Bärtås je umjetnik, književnik i profesor na Sveučilištu za umjetnost, obrt i dizajn u Stockholmu. Njegov je rad zastupljen u privatnim i javnim kolekcijama diljem svijeta, a veliku retrospektivnu izložbu imao je u Göteborgs Konsthallu 2016. S Fredrikom Ekmanom je objavio pet knjiga eseja. Njegov videoesej "Madame i mali dječak" nagrađen je na Međunarodnom festivalu kratkog filma u Oberhausenu 2010., a najnoviji film "Najčudniji stranac" nominiran je za najbolji nordijski dokumentarac na festivalu CPH: DOX u Kopenhagenu 2017.
Behzad Khosravi Noori studirao je film na Sveučilištu Tarbiat Modaress u Teheranu i umjetnost u javnom prostoru na Konstfacku u Stockholmu. U svojoj umjetničkoj praksi naglašava ulogu mikro povijesti i narativnih strategija u hiperpolitiziranim društveno-političkim miljeima u filmu. Izlagao je u uglednim svjetskim galerijama, između ostalog i u Istraživačkom paviljonu na 57. Venecijanskom Bijenalu i 12.0 Contemporary u Islamabadu.
Izložba se u zagrebačkoj Galeriji Nova, u Teslinoj 7, može razgledati do 23. prosinca, a u utorak 24. studenog od 18 do 20 sati održat će se online screening i razgovor tijekom kojeg će se predstaviti rad umjetnika Behzada Khosravi Noorija i Magnusa Bärtåsa.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
