Galerija DAI - SAI
"Tri spomenika Zdenka Kolacija": Izložba kao rezultat istraživanja i rada Emila Jurcana
(Snimila Nina Ljubić)
Vrlo zanimljiva i poučna izložba poznatog pulskog arhitekta Emila Jurcana otvorena u petak navečer u Galeriji DAI - SAI, a naslovljena je "Tri spomenika Zdenka Kolacija". Arhitekt Zdenko Kolacio (Sušak, 24. 11. 1912. - Zagreb, 18. 5. 1987.) prepoznatljiv je po svojem konzistentnom opusu spomenika Narodnoj revoluciji oblikovanih samostalno ili u suradnji s raznim autorima, a autor izložbe Emil Jurcan polazi od vlastitoga višegodišnjeg iskustva restauriranja triju njegovih spomenika, čiji vremenski raspon nastanka pruža presjek kroz cjelokupnu Kolacijevu karijeru.
- Već se sedam godina bavim tom problematikom, tri spomenika Zdenka Kolacija bili su predmet moga rada, a sudjelovao sam na restauraciji svih njih, kao sudionik ili pak kao voditelj tima. Riječ je o grobnici Vladimira Gortana u Bermu iz 1953., o Spomen-parku Šubićevac iz Šibenika, te o spomeniku partizanskoj bolnici br. 7 u Javornici. U Šibeniku je gotova prva faza radova, a u Bermu se svake godine nastavlja. Kolacio je bio vrlo zanimljiv arhitekt, no u široj javnosti nažalost podosta zaboravljen, iako je bio najpoznatiji kao urbanist za novi Zagreb, a bavio se i spomenicima revolucije. Ovo je na neki način i revalorizacija njegova djela, kazao je Jurcan.
Izložba je sastavljena od arhivskih fotografija Nenada Gattina i Alexandra Károlyija, novih fotografija Ane Orlić, maketa u izradi Nikole Brleka, te arhitektonskih nacrta triju spomenika.
Što se tiče spomenika u Bermu, od 2023. godine restaurirani su monolitni stećak, kamena oplata vertikalnog obeliska, kameni sag i rub platoa, dok je u sljedećoj fazi projektom predviđena i obnova same površine platoa. Radove izvodi Ossana Šašinka uz nadzor pulskog Konzervatorskog odjela.
Navedimo da je u pripremi i objava znanstvenog članka o grobnici Vladimira Gortana koju potpisuje Jurcan u publikaciji Quaderni u izdanju rovinjskog Centra za povijesna istraživanja.
Spomen-park Šubićevac, Šibenik izradili su Zdenko Kolacio i Kosta Angeli Radovani u tri faze, i to redom 1962., 1978. i 1984. godine.
Dugogodišnja zanemarenost dovela je do propadanja spomen-parka pa je 2019. godine organizirana tribina "Spomen-park Šubićevac: Geneza prostora/Putevi obnove", u suorganizaciji Muzeja pobjede Šibenik, Udruženja hrvatskih arhitekata, Radne grupe Društva arhitekata Šibenik te Instituta za povijest umjetnosti. Tribina je potaknula Grad Šibenik na izradu konzervatorskog elaborata za obnovu spomenika. Na temelju smjernica iz elaborata Emil Jurcan i Mate Rupić izradili su 2021. godine izvedbeni projekt prve faze obnove, koja je obuhvatila pristupni trg i centralnu skulpturu.
Spomenik Partizanskoj bolnici br. 7 na Javornici trenutačno nije ni pod kakvim oblikom zaštite, zbog čega njegovo održavanje u potpunosti ovisi o brizi lokalne zajednice. Upravo je takvo stanje bilo jedan od ključnih povoda za njegovo uvrštavanje u međunarodni interdisciplinarni istraživački projekt "Baština odozdo | Drežnica: Tragovi i sjećanja 2019.- 2023.", pod vodstvom Sanje Horvatinčić s Instituta za povijest umjetnosti. U sklopu toga četverogodišnjeg projekta Emil Jurcan proveo je nužne popravke i osnovne konzervatorske radove na spomen-kosturnici bez prethodne izrade projektne dokumentacije. Prema njegovu su oblikovanju izrađene i postavljene i dvije nedostajuće metalne ploče s natpisima.
Emil Jurcan arhitekt je i autor više projekata za obnovu i konzerviranje kulturne baštine. Praktično iskustvo produbio je istraživačkim radom u sklopu izrade doktorske disertacije izrađene pod mentorstvom Maruše Zorec na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani, koju je obranio 2025. godine. S Lukom Skansijem suurednik je edicije za teoriju arhitekture Dobrolet, a na Urbanističkim studijima Sveučilišta u Rijeci nositelj je kolegija Umjetnost i društvo. Od prosinca 2025. zaposlen je u Institutu za povijest umjetnosti kao viši asistent i član istraživačkog tima projekta ERC-a Housing.Yu - Pravo na stan: proizvodnja prostora svakodnevnog življenja u Jugoslaviji (1945.–1991.), voditeljice Tamare Bjažić Klarin.
Izložba je realizirana u suorganizaciji sa Srpskim kulturnim društvom Prosvjeta - Pododbor Pula. Program se provodi uz podršku Grada Pule, Istarske županije - Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost, Upravnog odjela za talijansku nacionalnu autohtonu zajednicu, nacionalne manjine i
mlade, Hrvatske komore arhitekata, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. Rad DAI-SAI podržala je Zaklada "Kultura Nova".
Izložbu se može razgledati do 30. listopada radnim danom od 10 do 13 i od 17 do 20 sati.
