U povijesnom ozračju kamenih zidova Kuće Kaštela u Momjanu dogodio se simboličan susret dviju prošlosti, one koju kroz priče o stoljetnim dvorcima baštini ovo momjansko zdanje i one koju utjelovljuje duhovna ostavština blažene Ozane Kotorke, predstavljena hrvatskoj publici izložbom "Kult blažene Ozane Kotorke". Nakon gostovanja u više gradova Crne Gore, ova vrijedna izložba Matice crnogorske svoju je hrvatsku premijeru doživjela upravo u Momjanu, mjestu čija kulturno-povijesna baština pruža dojmljiv okvir susretu s jednom od najznačajnijih duhovnih osoba crnogorske povijesti.

Dubok trag

Izložbu su organizirali Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Bujština" iz Umaga i Matica crnogorska, u suradnji s Kućom Kaštela. Posjetiteljima je predstavljeno bogato dokumentarno, arhivsko i vizualno svjedočanstvo o životu i duhovnom nasljeđu prve katoličke južnoslavenske blaženice, žene čiji je život nadahnuo generacije vjernika, ali i ostavio dubok trag u kulturnom nasljeđu Boke kotorske i Crne Gore.

O značenju izložbe i njezinoj važnosti za očuvanje zajedničke kulturne i duhovne baštine govorili su generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović te predsjednica Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Bujština" Ružica Mitrović-Maurović, koja je pozdravljajući okupljene izrazila zadovoljstvo što se izložba o blaženoj Ozani Kotorki prvi put predstavlja hrvatskoj publici upravo u Momjanu.

(Snimio Zvonimir Guzić)

Govoreći o značenju blažene Ozane Kotorke, generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović istaknuo je kako postoje svete teme i ljudi koji su univerzalni, vanvremenski i kojima svaka generacija daje nova tumačenja, ocijenivši da je upravo takav slučaj s kultom blažene Ozane. Naglasio je da je ona još za života, a osobito nakon smrti, postala sastavnim dijelom kršćanskog, ne samo katoličkog identiteta Crnogorskog primorja, dok njezin anđeoski lik odavno nadilazi nacionalne i državne granice. Predstavljajući izložbu kao važan projekt Matice crnogorske, Ivanović je kazao da ona, kroz dokumente, književna svjedočanstva, likovnu i glazbenu umjetnost te fotografije iz povijesnih proslava, pruža preglednu i vjerodostojnu vizuru tako složene materije, predstavljenu preko slike i riječi. Posebno je istaknuo kako je kult blažene Ozane stoljećima bio neizostavan dio duhovnog identiteta Kotora i Boke, ali i da ga baštine crkvene zajednice i samostani duž dalmatinske obale, što predstavlja jedan u nizu primjera komplementarnosti kulturno-povijesnih poveznica Crne Gore i Hrvatske.

Otvorenju izložbe nazočili su i pročelnik Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije Vladimir Torbica te počasna vicekonzulica Talijanske Republike u Bujama profesorica Giuseppina Rajko. Pozdravljajući goste iz Crne Gore, Torbica je istaknuo kako ga osobito raduje što Kuća Kaštela u Momjanu ugošćuje izložbu posvećenu blaženoj Ozani Kotorki, podsjetivši pritom na povijesne veze Istre i Crne Gore koje sežu još u vrijeme Mletačke Republike. Naglasio je da lik i djelo blažene Ozane nose snažnu poruku približavanja i dijaloga kršćanskih zajednica, vrijednosti koje su, kako je kazao, osobito dragocjene u današnjem vremenu obilježenom ratovima i podjelama, zahvalivši Matici crnogorskoj što je ovu vrijednu izložbu dovela u Momjan.

Svečanost otvorenja glazbeno je oplemenio Združeni župni zbor Dajla – Murine – Umag pod vodstvom prof. dr. sc. Ivane Paule Gortan-Carlin.

(Snimio Zvonimir Guzić)

Duhovni poziv

Postav izložbe čine 23 bogato ilustrirana panoa dimenzija 70 x 100 centimetara, pripremljena na crnogorskom i engleskom jeziku, uz katalog od 104 stranice. Izložba prati životni put blažene Ozane, rođene 1493. godine u Relezima u Lješanskoj nahiji kao Katarina Kosić. U Kotor dolazi kao četrnaestogodišnjakinja, a njezin će duhovni poziv, nakon pristupanja Trećem redu svetoga Dominika 1515. godine i uzimanja imena Ozana, iznjedriti jednu od najštovanijih ženskih svetica istočne obale Jadrana. Njezina predanost molitvi, pokori i služenju ljudima, kao i brojna predanja o čudotvornim djelima, stoljećima su oblikovala pobožnost i identitet bokeljskoga prostora. Njena duhovna veličina i humanost odavno nadilaze nacionalne i vjerske okvire

(Snimio Zvonimir Guzić)

Papa Pio XI. odobrio je 1927. godine njezino javno i crkveno štovanje, čime je blažena Ozana Kotorka postala prva katolička južnoslavenska blaženica. Autorice koncepcije i tekstova izložbe su Radojka Abramović i predsjednica Ogranka Kotor Matice crnogorske Mileva Pejaković-Vujošević, uz suradnju Jasne Jeknić-Stijović i Slavka Dabinovića, dok grafičko oblikovanje postava i kataloga potpisuje profesorica Suzana Pajović s Fakulteta likovnih umjetnosti Sveučilišta Crne Gore.

Povezane vijesti

• NASTAVLJA SE REKONSTRUKCIJA I DOGRADNJA KUĆE KAŠTELA U MOMJANU Čuvar i promotor vrijedne kulturne baštine kaštela u Istri
• OTVARA SE KUĆA KAŠTELA U MOMJANU - Središnje mjesto za promociju svih istarskih kaštela
• Od pulskih utvrda do momjanskog kaštela: Priča o zidinama koje su mijenjale gradove i čuvale identitet