U umaškoj Galeriji MMC otvorena je izložba renomiranog hrvatskog fotografa Damira Hoyke naziva "Kvantni safari", koja predstavlja inovativan spoj umjetničke fotografije i digitalne manipulacije, gdje autor istražuje granice između stvarnog i virtualnog svijeta. Izložba obuhvaća 27 fotografija koje su rezultat visoko digitalno obrađenih stvarnih snimaka. Autor koristi digitalnu manipulaciju kako bi transformirao stvarne fotografije u eterične oblike, stvarajući vizualno intrigantne prikaze koji pozivaju na osobnu interpretaciju.

(Snimio Zvonimir Guzić)

– Radovi s ove izložbe su moja nekakva mikroskopska istraživanja svijeta na najmanjoj mogućoj razini. Cijela ta idejna koncepcija atoma, od kojih se svi sastojimo, već jako dugo "kuha" u meni, i razmišljanja su mi išla u smjeru pitanja postoji li stvarnost manja od atoma. Danas taj mikrosvijet, koji ne možemo vidjeti golim okom, postaje sve značajniji u našem svakodnevnom životu. Tehnologija i uređaji postaju sposobni obrađivati sve veće količine informacija na sve manjim prostorima, omogućujući nam sve dublji uvid u najsitnije dijelove stvarnosti. Kao umjetnik, uvijek nastojim publici skrenuti pažnju na ono što smatram bitnim. Tako je nastala i ova serija fotografija, iz želje da podijelim vlastito uzbuđenje i osjećaj povezanosti s razinama postojanja koje ne vidimo, pa samim tim mislimo da nisu važne.

Stvarajući ove fotografije, figurativno govoreći, i sam sam se "smanjio" na razinu atoma i krenuo na to putovanje, na taj svoj 'kvantni safari'. Na seriji sam intenzivno radio četiri do pet godina, od prvih skica do intuitivnog završetka bez nekog preciznog plana, sve dok ne bih osjetio da je rezultat u skladu s onim što sam zamišljao u svojoj glavi – rekao je Hoyka.

Svoj osvrt na izložbu dala je i diplomirana povjesničarka umjetnosti Maša Hrustek Sobočan, koja je istaknula da je autorova glavna misao vodilja u stvaranju ovog ciklusa fotografija bila traženje odnosa između motiva i forme, što možemo formulirati kao vječno umjetničko pitanje.

(Snimio Zvonimir Guzić)

– Motivi na fotografiji savršeni su spoj svjetla, boje i pokreta, a oko svakog promatrača će u fotografijama "Kvantnog safarija" vidjeti i prepoznati ono što je specifično i vidljivo samo njemu. Hoykina fotografija je eksperimentalna, istraživačka i umjetnička. Propituje mogućnosti medija i tehnike u srazu s likovnim postulatima. Ona je također i odraz njegovog unutarnjeg svijeta. Kao fotograf, Hoyka krči put i postavlja trendove i obrasce koje drugi preuzimaju. Uvijek predvodnik i inovator, zasluženo se ubraja među najbolje na polju umjetničke fotografije u Hrvatskoj.

Svjetlopis je stari naziv za fotografiju koji smo već pomalo zaboravili. Svjetlopis znači crtanje svjetlom, što se u fotografiji odnosi na svjetlost koja ulazi kroz leću kamere i na podlozi formira zapis. Nekada je to bio film, a danas, u doba digitalne fotografije, to je SD ili memorijska kartica. U novom izložbenom ciklusu pod nazivom "Kvantni safari" Damir Hoyka vraća nas u esenciju fotografije. Ako ste ikada zamišljali kako svjetlopisanje kao radnju prikazati vizualno, sigurno ćete se složiti da ste u svojoj mašti zamislili snop svjetla na tamnoj pozadini nekog kadra. Dodamo li k tome boje i svjetlo, a zatim i pokret, vrlo brzo ćemo se približiti vizualizaciji kakvu nam predočava Hoyka u "Kvantnom safariju".

(Snimio Zvonimir Guzić)

Analizirajući naslov izložbe, uviđamo da je kvant energije najmanja, nedjeljiva količina energije koju može emitirati ili apsorbirati neki kvantni sustav, tj. neka atomska jezgra, atom ili molekula, dok je kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja najmanji iznos energije koji se može prenijeti elektromagnetskim zračenjem – foton. Pridružimo li tome safari, dobit ćemo putovanje radi promatranja. Dakle, ovo je simbolični put na koji je autor krenuo, a događao se zapravo na relaciji fotoaparat – fotostudio – računalo – autorova svijest. Na tom putu autor istovremeno kreira i promatra zračenja najmanjih svjetlosnih čestica, dajući im određenu slobodu, ali ipak unutar zadanih parametara. Promatra kako se šire, multipliciraju i pretapaju, pa polako nestaju. Poštujući geometrijske zadanosti, ti kvantovi rađaju nove oblike kakvima možemo zamisliti eterična bića budućnosti. Sve se to događa zbog jednog razloga, a to je pokret. On je razlog rađanja novih oblika – on ih čini živima. Boje su definirane u spektru onih koje proizvodi plamen. Iz duboko crne pozadine izranjaju električno zelena, narančasta i ljubičasta, poput aurore borealis na tamnom sjevernom nebu. Zbog različitih razina transparentnosti postiže se dojam titraja. Čak ne nedostaje mnogo da se niz ovih slika pretvori u animaciju. Svaka od njih izgleda poput međufaze pretapanja jednoga te istoga oblika, a snimivši ih na filmsku traku s dovoljnim brojem sličica u sekundi, vjerojatno bismo taj pokret oživotvorili.

(Snimio Zvonimir Guzić)

I tako je "Kvantni safari" postao haiku suvremene fotografije – s vrlo malo elemenata rečeno je mnogo – kazala je u svom osvrtu na izložbu Hrustek Sobočan.

U interaktivnoj komunikaciji s posjetiteljima izložbe, autor je dobio pitanje je li na izloženim fotografijama prikazan kaos ili red na kvantnoj razini.

– Nisam se zamarao tom mišlju, već sam radio na onom što mi je ugodno za vidjeti. Obično znam reći da je bilo koji vizualitet uvjetovano ogledalo promatračeve duše. Nije bitno da vi vidite isto što i ja – legitimno je da u istoj slici vidimo drugačiju stvarnost. Smisao fotografije je da privuče pažnju onoga tko ju gleda – rekao je autor, dodavši da je ishodište svih radova na izložbi stvarna fotografija, koja se onda raznim digitalnim alatima manipulira i preoblikuje u konačno umjetničko djelo.

Izložba je financirana sredstvima Ustanove Festum, Grada Umaga i Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a za posjetitelje će biti otvorena sve do 31. svibnja.

Povezane vijesti

• Umagu ranije no ikad dvomilijunto noćenje
• U Umagu otvorena najmodernija školska kuhinja
• Nakon sezone zahuktali su se komunalni radovi