Ne znam hoće li HSLS uspjeti ponovno postati respektabilna stranka, ali sam uvjeren da na današnjoj političkoj sceni jedna liberalna stranka treba i može imati prostora

Za tu će stranku mnogi reći da je odavno postala samo blijeda slika one nekadašnje, toliko izblijedjela da se gotovo ništa na toj slici više ne nazire. Ranih '90-ih bila je glavna opozicija tadašnjem moćnom HDZ-u, a danas jedva ulazi u Sabor i to samo u koaliciji s HDZ-om. No, postoje neki otoci, neke oaze koje ne dopuštaju da stranka potpuno padne u zaborav. Jedna od HSLS-ovih oaza je - Kanfanar. Tamo suvereno vladaju. Zvučalo bi to nevjerojatno da ne znamo da je za to zaslužna samo jedna osoba - Sandro Jurman. Načelnik je u već trećem mandatu. Kanfanarci mu očito vjeruju. I to toliko da ponekad na izborima nema ni protukandidata. Jurman je ujedno i predsjednik HSLS-a Istre, bio je potpredsjednik stranke na nacionalnoj razini, sada je predsjednik njihovog Središnjeg vijeća.

Stranačka lutanja

- Specifična je pozicija HSLS-a u Istri. Reklo bi se da ste istarski HSLS zapravo Vi.

- Neobična pozicija jest, ali nije baš tako kao što kažete. Činjenica je da je uvijek stranku lakše percipirati kroz ljude koji obnašaju određene dužnosti, koji su samim time više prisutni u javnosti. Tako da je normalno zbog mojih rezultata u Kanfanaru, već trećeg mandata na mjestu općinskog načelnika, da se u jednom velikom dijelu HSLS prepoznaje kroz moje ime. Ali usprkos svim problemima koje je HSLS prošao, još uvijek postoji određen broj organizacija u Istri, a time i broj aktivnih članova koji su možda zbog drugačijih izbornih rezultata manje percipirani u javnosti no što sam ja.

- Koliko je uopće organizacija HSLS-a u Istri?

- Aktivnih je još sedam, odnosno osam, ali su rezultati prošlih lokalnih izbora ostavili Kanfanar definitivno kao posljednju utvrdu HSLS-a u Istri.

- Rekao bih prvu i posljednju. Jer načelnik ste od 2009. i od tada je to doista utvrda te stranke.

- No, rezultati u Kanfanaru ne odražavaju samo stranačke preferencije, već i rezultat rada mene i mog tima u vođenju Općine, što su, uostalom, prepoznali i stanovnici Kanfanara.

- I sami kažete da je prepoznat rad, a ne toliko stranka. Pretpostavljam da bi, da je samo do HSLS-a i njegove prepoznatljivosti, ta stranka ostvarivala bolje rezultate i u Istri. Kako objašnjavate to da se HSLS nije dogodio i negdje drugdje na Poluotoku?

- Imali smo u jednom mandatu načelnika i u Karojbi. Do problema u Istri, a moram priznati i jednim dijelom na nacionalnoj razini, došlo je zbog svih naših odluka koje smo imali i s kojima se dio članstva nije slagao. Zbog nekih naših principijelnih odluka, ali i lutanja došlo je do osipanja članstva.

- Na koji period ciljate?

- Nije se to dogodilo u jednom danu. Recimo, odluka iz 2010. o napuštanju Vlade nije dobro prihvaćena kod nekih članova, zatim smo četiri godine, odnosno cijeli jedan mandat bili neparlamentarna stranka pa smo se odlučili na koaliciju u kojoj smo i danas… Sve su to odluke koje su dovodile do osipanja članstva. Ali nije to slučaj samo u HSLS-u. I druge stranke, poput recimo HNS-a, HSS-a, uvijek kada su mijenjale stranu gubile su i dio članstva. HSLS očito nije, barem što se tiče vlastitog rejtinga, uspio s tim našim potezima zadobiti mjesto koje je želio, odnosno koje mi smatramo da bi trebao zauzeti. To znači da ćemo ubuduće morati voditi računa kakva će biti naša stranačka politika ako želimo ponovno biti relevantni na hrvatskoj političkoj sceni.

Rast drugih

- HSLS kad je samostalno izašao na parlamentarne izbore nije osvojio nijedan saborski mandat, a tako bi, htjeli Vi to priznati ili ne, prošao i danas. Vratili ste se u Sabor tek ulaskom u Domoljubnu koaliciju.

- Istina je da HSLS tada, kada je izašao samostalno na izbore, nije osvojio saborski mandat, ali je dobio 73 tisuće glasova na razini države, što je bilo više od mnogih stranaka koje su ušle u Sabor, više od HSS-a i mnogih regionalnih stranaka. No, nisam siguran da je i danas tako. Mislim da je situacija lošija. Činjenica je da se HSLS zalagao i za promjenu u samom izbornom sustavu, što bi trebalo dovesti do toga da stranke samostalno izlaze na izbore, ali i da se postave drugačije startne pozicije. Budimo realni, 73 tisuće građana koji glasaju za neku političku opciju zavrjeđuju imati svog saborskog zastupnika.

- Tu aludirate na manjinske zastupnike, odnosno na problem koji potenciraju konzervativne udruge?

- Ne, ne, nikako. Mi smo se zalagali za proporcionalni sustav na razini države i za smanjenje izbornog praga. Jer se ovako u startu eliminiraju određene stranke, što dovodi do još veće bipolarizacije političke scene s čime se kao liberal ne slažem. Ne znam hoće li HSLS uspjeti ponovno postati respektabilna stranka, ali sam uvjeren da na današnjoj političkoj sceni jedna liberalna stranka treba i može imati prostora. Činjenica je da je veliki broj građana razočaran ovakvom bipolarizacijom. Vidi se da strahovito rastu neke nove opcije, ali vjerujem da bi se nezadovoljni građani mogli prepoznati unutar jedne liberalne opcije. Ali kada bi ona bila konzistentna, prepoznatljiva i principijelna.

- Hoćete reći da sadašnje vodstvo HSLS-a, u koje spadate i sami, nije konzistentno, prepoznatljivo i principijelno?

- Samim ulaskom u koaliciju vi se morate odreći jednog dijela svoje politike, osobito ako ste manjinski partner, kao što je trenutno HSLS. Problem je i što mi vrlo rijetko izlazimo u medijima pa je ispod radara prošlo to što u Saboru nismo podržali čitav niz zakonskih mjera vladajućih. HSLS pokušava u okviru svojih mogućnosti afirmirati one vrijednosti za koje smatramo da su važne, a s druge strane, kao partner koji ima jednog zastupnika u vladajućoj većini, moramo biti svjesni toga i ne možemo diktirati tempo. (Razgovarao Bojan ŽIŽOVIĆ)