SNIMIO: Augustin RAVNIĆ
Iako pravi opseg i posljedice ovih incidenata nisu poznate, zapravo je riječ o ekološkim katastrofama, budući da se uništava (ili se već uništio) i nepovratno mijenja eko-sustav Potoka i Pazinske jame. Za višemilijunske štete i ekološku katastrofu potrebno je utvrditi odgovornost, kaže Suzana Jašić
"Podnijela sam kaznenu prijavu zbog kontinuiranog zagađivanja Pazinskog potoka i Pazinskog ponora koje se već dvije godine događa prilikom oborina kad iz pritoka Drazej u Potok istječe bijeli mulj s odlagališta internog otpada Lakota", objavila je pazinska gradska vijećnica s liste SDP-a Suzana Jašić.
Kaznena prijava na sedam stranica
Kaznenu prijavu podnijela je Općinskom državnom odvjetništvu u Pazinu "naročito zbog dvaju incidenata velikih razmjera, štete i posljedica koja su se dogodila: 31. svibnja 2018., kad se urušio tunel ispod odlagališta Lakota i otvorio krater, nakon čega su ogromne količine mulja istekle te do danas nastavile istjecati u Potok i Jamu; 3. veljače 2019., kad su ogromne količine građevinskog i drugog otpada iz odlagališta Lakota zatrpale pritok Drazej, sam Potok i Jamu".
- Iako pravi opseg i posljedice ovih incidenata nisu poznate, zapravo je riječ o ekološkim katastrofama, budući da se uništava (ili se već uništio) i nepovratno mijenja eko-sustav Potoka i Pazinske jame. Za višemilijunske štete i ekološku katastrofu potrebno je utvrditi odgovornost. Prirodne pojave poput obilnijih kiša ne mogu i ne smiju biti glavni krivci za ovu katastrofu jer priroda nije donosila stručne, političke i sve druge odluke koje su katastrofu omogućile, nastavlja Jašić u priopćenju dodajući da "u ovom slučaju postoji niz upitnika, ali i sumnji o počinjenju kaznenih djela protiv okoliša i opće sigurnosti, kao i - moguće - drugih kaznenih djela". Vijećnica Jašić nadalje smatra da je već prvi, svibanjski, incident u Lakoti imao elemente za podizanje kaznene prijave po službenoj dužnosti od strane državnog odvjetništva, kao i da je Grad Pazin trebao podnijeti kaznenu prijavu u ime zaštićenih prirodnih vrijednosti svoga područja "koje su zbog navedenih događanja ozbiljno, a moguće i nepovratno, uništene".
- Kako se to nije dogodilo, kaznenu prijavu podnijela sam kao građanka, u skladu s Kaznenim zakonom i Zakonom o kaznenom postupku. U slučaj je uključen niz fizičkih i pravnih osoba čiji stupanj odgovornosti tek treba istražiti pa sam prijavu podnijela protiv nepoznatog počinitelja, uz navođenje aktera. U kaznenoj prijavi na sedam stranica detaljno sam navela informacije o zaštićenom području Potoka i Jame, opisala incidente i posljedice, opisala slijed događaja od izgradnje bujičnog tunela 2003. sve do danas, dala prijedloge za utvrđivanje činjenica o počinjenju kaznenih dijela, navela i obrazložila članke kaznenih dijela na koja se pozivam u prijavi te predložila istražne radnje. Prijavi sam priložila i memorijski stick sa snimkama stanja tijekom 2018. i 2019. godine, nastavlja dalje Jašić u priopćenju.
Poziva ostale građane da prijave
U prijavi se poziva na ova moguća kaznena djela prema Kaznenom zakonu: Ugrožavanje okoliša otpadom (članak 196.), Uništavanje zaštićenih prirodnih vrijednosti (čl. 200.), Uništavanje staništa (čl. 201.), Promjena vodnog režima (čl. 210.), Protupravna gradnja (čl. 212.), Teško kazneno djelo protiv okoliša (čl. 214.), Opasno izvođenje građevinskih radova (čl. 221.) i Teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti (čl. 222.). "Navela sam kako postoji mogućnost da je u ovom slučaju riječ i o drugim kaznenim djelim iz područja gospodarskog poslovanja, djelima protiv službene dužnosti i neprijavljivanja kaznenog djela", zaključuje Jašić te poziva ostale građane da podnesu kaznenu prijavu.
Na koncu priopćenja izražava nezadovoljstvo odnosom gradske uprave prema Potoku i Jami te podsjeća da je dosad postavila desetak vijećničkih pitanja na tu temu i poslala otvoreno pismo gradonačelniku, ali da to nije bitnije pripomoglo saznanjima o uzrocima i odgovornosti.
(A. DAGOSTIN)