I VINOGRADE ĆE TREBATI NAVODNJAVATI

Rovinjski vinogradari zadovoljni dovršenom berbom: Posebno dobra godina za crna vina iako je manji prinos

| Autor: Aldo POKRAJAC
Ilustracija (Foto arhiv Glasa Istre)

Ilustracija (Foto arhiv Glasa Istre)


Rovinjski vinogradari uspjeli su na vrijeme dovršiti berbu grožđa prije prvih jačih jesenskih kiša. Ovogodišnja stresna vinogradska sezona, uzrokovana nezapamćenom sušom na kraju se pokazala uspješnom. Priroda i trud vinogradara su dali svoje, a sad predstoji jednako važan rad u podrumu kako bi se proizvelo kvalitetno vino.

- Ovakvu sušu nismo odavno imali. Pred deset godina, 2012. bila je također suša, ali ne ovako izražena. Mali broj vinogradara koji ima mogućnost navodnjavanja prošlog je ljeta koristio vodu da bi spašavao urod. Ostali su učestalije primjenjivali agrotehničke mjere, obradu tla da bi bilo rahlo i sprječavalo isušivanje. Budući da imam starijih i novijih nasada je sam na kraju, obzirom na sušnu godinu zadovoljan. Dobro su mi rodile sve tri sorte koje gajim, malvazija, teran i cabernet, kaže Edo Babić koji baštini dugu tradiciju proizvodnje vina poznate pod brandom obiteljskog nadimka Panjoka.Edo Babić

Edo Babić

Edo je već treća generacija vinogradara obitelji Babić. Ovom je tradicionalnom poljoprivrednom djelatnošću prvi počeo baviti njegov djed Pere a nastavio otac Ivan. Edo je pak, koristeći modernije postupke uzgoja vinograda i tehnološke novine u podrumarstvu usavršio obiteljski zanat i postigao kvalitetu nagrađenu na brojnim smotrama.

Predsjednik rovinjske udruge poljoprivrednika Kristijan Damijanić, doktor znanosti i viši predavač vinarstva na porečkom odjelu riječkog Veleučilišta, stručna je pomoć rovinjskih vinarima, posebno mlađima, koji kreću u avanturu proizvodnje kvalitetnih vina.Ilustracija

Kristijan Damijanić

- Ovogodišnja vinogradska sezona je bila doista zahtjevna. Imali smo dugotrajnu sušu u kombinaciji sa visokim temperaturama i puno sunca, što je uvjetovalo ranije dozrijevanje grožđa. Zbog suše ove su godina bobice grožđa relativno sitnije i imaju manje soka. S druge strane mošt ima manje kiselina i veći postotak šećera. Tako bi ovogodišnja bijela svježija malvazija, pretežita za rovinjske vinare, trebala imati pola postotka više alkohola, zavisno o poziciji 12,5 do 13,5 postotaka. Zbog dugog osunčanja crno grožđe je posebno dobro sazrelo, pa bi postotak alkohola crnih vina, uglavnom merlota i terana mogao dostići 14, kaže Kristijan Damijanić.

- Za vinogradare koji gaje crno grožđe ova je godina jedna od boljih. Naime, izrazita fenolna zrioba rezultirat će izraženim taninima i drugim antioksidantima. Vina iz ovogodišnje berbe tako će biti s izraženom strukturom. Takva vina sa lijepo izraženim tijelom imaju veliki potencijal za dozrijevanje, prvo u drvenim bačvama, potom i buteljama, ističe.Ilustracija

Prioritet navodnjavanje

Dodaje i da je i ova, ekstremna suha, ali i prethodne godina dokazale da se u vinogradarstvu Istre treba raditi na navodnjavanju. U suprotnom, velika ulaganja i uložen rad neće rezultirati krajnjim ciljem proizvodnjom vrhunskih vina.

- Vodeći rovinjski vinogradari imaju svoje vinograde na dubokim, dobro strukturiranim tlima, pa su uspjeli izdržati ovogodišnju sušu. Na našem najvećem polju Turnina, koje zaprema 80 hektara imamo akumulaciju koja se popunjava iz tamošnjih vrulja. Njena veličina nije međutim dovoljna da bi se natapali vinogradi i voćnjaci. Tu se, naime, gaji i povrće koje zahtijeva puno vode. Na ovom zemljišnom kompleksu male nadmorske visine moguće je crpiti podzemne kraške voda, ali za tu mogućnost valja dobiti dopuštenje Hrvatskih voda. Dosta polja na području Rovinja može se priključiti na mrežu poljskih vodovoda, ali cijena voda raste, a sa klimatskim promjenama možda je neće ni biti, kaže Damijanić.

Sve je teže vinarima na višim terenima, koji nemaju mogućnosti natapanja tla. Vremenski ekstremi su sve izraženiji, pa se sa njima mora računati prilikom sadnje novih vinograda. Uz odabir dubljih tla vinogradari će morati odabrati loze sa podlogama čiji korijen seže duboko u zemlju i time lakše izdržavaju sušu.

Dodatne agrotehničke mjere

- Vinogradi na plićim zemljištima neće moći izdržati ovako ekstremna suše. Zbog toga će se njihovi vlasnici morati opredijeliti na sadnju novih nasada na dubljim tlima. Kod velikih ulaganja morat će se računati na navodnjavanje, gdje je to god moguće. Naravno, pritom valja voditi računa o financijskoj isplativosti investicije , zaključuje Kristijan Damijanić.

O tome kako je protekla ovogodišnja berba i što očekuje od novoga vina porazgovarali smo sa Edom Babićem. On nastavlja tradiciju djeda Pere i oca Ivana, obitelji koju u Rovinju znaju po nadimku Panjoka, što je i brand njihova vina. Nakon godina bavljenja vinarstvom i brojnih nagrada Edo Panjoka je uz ovogodišnjih Dan Grada Rovinja i blagdan njegove zaštitnice sv. Eufemije dobio medalju grada.

- Na kraju berbe mogu reći da sam zadovoljan. Ovogodišnji je prinos nešto manji, ali je kvaliteta grožđa sorti malvazija, teran i cabernet vrlo dobra te se nadam da će takva biti i ovogodišnja vina. Urod sam uspio zadržati agrotehničkim mjerama češće obrade tla da se zadrži rahlost površine i spriječi pucanje, time i isušivanje zemlje. Ako se nastave ovako sušne godine morati ćemo se primiti posla oko sustavnog uvođenja navodnjavanja, kaže Edo Babić.

Rovinjski festival vina

Inače, uz blagdan sv. Eufemije poljoprivredna udruga Agrorovinj je na Malom molu u dva dana organizirala dva festivala. Uz tradicionalni 17. Rovinjski festival vina priređen je i drugi Ljetni festival istarske supe, kojim su nastavili promoviranje supe dok je Antonja u namjeri da promoviraju sve bogatiju rovinjski vinsku ponudu Agrorovinj svoj ovogodišnji vinski festival u potpunosti posvetio vinarima Rovinjštine. Na prepunom Malom molu predstavilo se 13 vinarija s područja Rovinja i njegovog zaleđa: Brojni posjetitelji, naši vinoljupci i turisti, mogli su kušati čitavu paletu vina iz poznatih i nagrađivanih vinarija; Dobravac, Vivoda, Grota, Fameja Matošević, OPG Petar Šuran, San Tommaso, Collis, OPG Pavlović, Lunika, Herak & Smoljan i Panjoka, ali i novih vinskih marki Mondelako Pave Poropata i Monte Ricco mladoga Auro Šaina, koji se iskazao na ovogodišnjoj Antonji.

Među vinarima koji su se predstavili na ovogodišnjem Festivalu je petero osvajača zlatnih medalja s ovogodišnje Vinistre (Dobravac, Collis, Grota i San Tommaso sa dvije), dvoje šampiona ovogodišnje Antonje (Vivoda i Grota), te prvi rovinjski dobitnik zlatne Decanterove medalje vinarija Vivoda, koji je veliko međunarodno odličja dobio za svoju odležanu malvaziju St. Euphemia.

Pokrenuta zaštita supe

Kad je riječ o drugom ljetnim Festivalu istarske supe valja reći da rovinjska poljoprivredna udruge Agrorovinj posljednjih godina ulaže puno truda da bi se vratila tradicija supe, nestala kada se prestalo piti u društvo iz zajedničke bukalete. ne bi li oteli od zaborava tradicionalnu istarsku supu. Od 2014. supa je dobila poseban dan na Antonji, prvoj izložbi vina u Republici Hrvatskoj, koja se od 1992. održava u Rovinjskom Selu uz blagdan tamošnjeg zaštitnika sv. Antona. Uz promoviranje stare tradicije, malih bukaletica u kojima se supa može konzumirati pojedinačno i supa boxa sa setom za pripremu ovog pića udruga Agrorovinj pokrenula je postupak uvrštenja umijeća pripreme istarske supe na popis zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Uz dugogodišnju promidžbu supe ova udruga si je dala zadatak da se stara tradicija pripreme ove vinske okrjepe sa crnim vinom i prepečenim kruhom i drugim sastojcima sačuva i uvrti u eno gastronomsku ponudu Istre. Posebno stoga što je drevna istarskoj deliciji bila značajna i u društvenom životu starijih generacija ovdašnjeg življa. Značajno je i da se sa vještinama priprema supe upoznaju i turisti, pa je to bio glavni motiv organiziranja ljetnog Festivala istarske supe.

Ponuda festivala osmišljena je tako da je u svakoj kućici po jedna ekipa pripremala jednu ili dvije vrste istarske supe, obavezno tradicionalnu sa zagrijanim vinom, prepečenim kruhom, maslinovim uljem, šećerom i paprom i kreativnu uz mogućnost korištenja drugih dodataka.

Ekipa Nogometnog kluba Rovinj bila je najbrojnija. Svoju su supu na bazi terana i maslinovog ulja Fameje Matošević nazvali "nogometna supa", ali je u biti to bila jedna varijanta tradicionalne istarske supa. Ekipa rovinjskog Športsko-ribolovnog društva Meduza pripremala je kreativnu supu od miješanog crnog vina vinarije Vivoda, terana i maslinovog ulja Fameje Matošević, uz korištenje šećera iz kokosove palme, dodatnim cimetom i vanilin šećerom. Arome ove supe obogaćene su još narezanom narančom i suhim smokvama.

Pinca pod čripnjom

KUD Stjepan Žiža iz Rovinjskog Sela ponudio je dvije supe, tradicionalnu s mješavinom terana i merlota i ulja Fameje Matošević te kreativnu supu koja je još dodatno začinjena vanilijom, lovorom, narančom, cimetom i anisom. U ovoj kreativnoj supi najviše su se osjetile arome naranče i anisa, što je bio zanimljiv odmak od uobičajenog.

Iz Rovinjskog Sela bila je i ekipa Rekreativo, koja je za svoju tradicionalnu supu koristila teran iz vinarije Herak & Smoljan te maslinovo ulje sorte rošinjola sa OPG-a Matulin. Prema kraju Malog mola preostalo je još kušati dvije supe. Ekipa Žminjke Zdenke Jakus, Istranima poznate kao učesnica televizijskih reality showa, trenutno sudionica pete sezone Masterchefa Nove tv ponudila je kreativnu žminjsku supu, u kojoj su teranu i maslinovom ulju Fameje Matošević dodani turska kava pripremljena od žminjske kave Monte, šećer, papar, i prepečena pinca, koju je pod čeripnjom ispekla Zdenka Jakus.

Naposljetku, domaća ekipa udruge Agrorovinj pripremala je nedavno promoviranu rovinjsku supu, u kojoj su mješavini terana i merlota iz Fameje Matošević i njezinom ulju rošinjola te prepečenom domaćem kruhu i papru, dodani umjesto šećera med iz OPG-a Darija Bertetića iz Rovinjskog Sela, prepečene suhe smokve i rovinjski pelinkovac Darna.

Ljetni festival supe, na koje su posjetioci mogli pratiti vještine pripremanja ove delicije, posebno je bio zanimljiv turistima. Članovi ekipa strpljivo su posjetiteljima tumačili postupak pripreme supe, njene sastojke i druge tajne, koje uokviruju priču o pomalo zaboravljenoj istarskoj supi. Male bukalete za jednu osobu pokazale su se atraktivne ne samo za kušanje supa nego i za fotografiranje, pa je sa Malog mola poslano puno postova na društvenim mrežama diljem svijeta.

Protiv suše i lugominoznim kulturama

Da bi ublažili posljedice sve češćih suša vinogradari će se vjerojatno morati poslužiti i agrotehničkim mjerama za povećanje plodnosti i poboljšanju strukture tla. U tom slučaju mogli bi se poslužiti već pomalo zaboravljenim lugominoznim kulturama koje služe za prirodnu gnojidbu i prozračnog tla. - Korijenja ovih kultura, a najpoznatiji su luin i crvena inkarnatka djetelina, prodire duboko u tlo i rastvaraju sabijena tla, čemu pomaže svako godišnja uporaba umjetnih gnojiva. Preorane stabljike zadržavaju vodu i vlagu stvarajući optimalne mikrobiološke uvjete. Ove su kulture dodatna vrijednost za proizvodnju ekoloških i biodinamičkih vina, koja više nisu samo novi trend već se sve više traže, posebno u vrhunskim restoranima, kaže Kristijan Damijanić.

Velika količina prirodnog dušika

Luin ili lupina naraste preko metra, stvara obilnu biljnu masu sa puno prirodnog dušika i nekad je bila kultura koja se obavezno sadila u maslinicima i vinogradima. Jednogodišnja brzorastuća crvena djetelina inkarnatka naraste do 70 cm visine i ima veliku količinu zelene mase. Uz to što oplemenjuje tlo ima i veliku količinu prirodnog dušika, pa je pogodna za zelenu gnojidbu. Od relativno novijih kultura, koje se u Istri nisu koristile za zelenu gnojidbu i poboljšanje strukture tla su značajni stočni grašak i posebno stočna repica. Njeni su biljni ostaci spužvasti, i najbolje zadržavaju te potom postepeno otpuštaju vlagu i osiguravaju nedostatnu vodu za biljke. Uz to korijen ove repice izlučuje eruka kiseline koja daje biljkama neophodne minerale i sprječava rast korova.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater