Većina stanovništva razvijenih zemalja danas živi u gradovima. Posljedica je to dugotrajnog procesa koji je ljude tjerao u industrijska središta u potrazi za poslom i koji je doveo do toga da danas više od dvije trećine europskog stanovništva živi u urbanim zonama. S druge strane, ruralna područja su se godinama iseljavala, što je dovelo do nikad manjeg broja seoskog stanovništva i njegovog starenja.

Ipak, posljednjih godina situacija se polako mijenja te ruralna područja postaju sve atraktivnija za život. Upravo s ciljem jačanja veze između urbanih i ruralnih područja na razini Europe pokrenuta je inicijativa pametnih sela. Nakon uspješnih pilot projekata, na plenarnoj sjednici u ožujku 2019. godine Europski parlament je prihvatio pametna sela kao novi koncept razvoja ruralnih područja za razdoblje 2021.-2027. te je donesena odluka o financiranju iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda s najmanje 2,4 milijarde eura (s mogućnosti dodatnog financiranja iz ostalih fondova).

Što su pametna sela?

Pametna sela su zajednice u ruralnim i otočnim područjima koje koriste inovativna rješenja kako bi maksimalno razvile vlastite snage i iskoristile sve mogućnosti za svoj razvoj. Ona su prije svega fokusirana na manje gradove i općine kao osnovne teritorijalne jedinice za organizaciju lokalne samouprave.

U pametnim selima tradicionalne i nove usluge unaprjeđuju se digitalnim i telekomunikacijskim tehnologijama, inovacijama i boljom uporabom znanja u korist lokalnog stanovništva i gospodarstva.

Koncept pametnog sela ne znači isključivo primjenu digitalnih alata, no upravo njihovo korištenje predstavlja polugu koja sredinama pomaže da bolje iskoriste svoje resurse i poboljšaju atraktivnost i kvalitetu života na ruralnim područjima. Korištenje digitalnih tehnologija nije preduvjet za kreiranje pametne sredine, no uvelike ju olakšava.

Zašto pametna sela?

Ruralna područja dugo su se neujednačeno razvijala. Dio ruralnih područja doživio je raseljavanje stanovništva (mahom mladih) i smanjenje opsega dostupnih usluga. S druge strane, određena područja doživjela su povećanu potražnju za građevinskim i/ili poljoprivrednim zemljištima te su sve uspješnija zahvaljujući turizmu.

Mijenjanje demografske strukture, utjecaj klimatskih promjena, promjena načina života i dostupnih alata za njegovo unaprjeđenje mogu potaknuti lokalne zajednice na inovativan razvoj. Jedna od ključnih karakteristika pametnih sela je primjena novih tehnologija za rješavanje lokalnih problema.

Rješavanje problema ili korištenje najvećeg potencijala primjenom modernih tehnologija unaprjeđuje atraktivnost ruralnog područja, kako za stanovnike tako i za moguće investitore.

Misao vodilja inicijative pametnih sela je potaknuti i omogućiti lokalnom stanovništvu da usmjerava vlastiti društveni i gospodarski razvoj. Ono je najbolje upoznato sa problematikom, a time i realnom slikom mogućeg razvoja određenog područja. Takav razvoj koncepta pametnih sela prepoznat je i u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. kao model razvoja ruralnih područja.

Kao rezultat očekuje se društveno-gospodarski razvoj ruralnih, brdsko-planinskih te otočnih područja.

Kakvo selo je pametno selo?

Prva točka razvoja pametnog sela je planiranje – što se želi postići i na koji način. U tu svrhu izrađuje se strategija razvoja pametnog sela. Njima se određuju kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljevi u koje se uklapa primjena digitalnih alata. Strategija pametnog sela za cilj ima usmjeravanje resursa svoje zajednice za rješavanje ključnih problema s kojima se suočava.

Proces razvoja pametne sredine može potaknuti politička struktura upravljanja jedinicom lokalne samouprave ili skupina aktivnog lokalnog stanovništva. To može biti odgovor na posebne izazovne situacije poput demografskog pada ili iz namjere da lokalna zajednica iskoristi priliku da poboljša uvjete i kvalitetu života.

U svakom slučaju, inicijativa treba biti otvorena i uključiva za širi spektar ljudi zainteresiranih za razvoj određenog ruralnog područja. Uključenost lokalnog stanovništva važna je u pokretanju procesa planiranja davanjem svojih mišljenja i ideja, ali i u samoj provedbi planiranih aktivnosti. Na taj način uspostavlja se zajedničko razumijevanje potreba i mogućnosti područja, čime se osigurava razvoj strateškog plana utemeljenog na zajedničkoj viziji budućnosti.

Pametna sela trebaju raditi na povećanju elektroničke pismenosti lokalnog stanovništva i omogućiti elektronički pristup javnim uslugama. U fokusu treba biti stvaranje novih radnih mjesta, korištenje obnovljivih izvora energije i primjena kružnog gospodarstva. Pametna sela trebaju podržati promociju lokalnih proizvoda informacijskom tehnologijom, realizirati primjenu digitalnih rješenja u području poljoprivrede, prehrambene industrije, turizma i prometa.

Jednako tako, važno je brinuti o očuvanju okoliša te valorizaciji kulturne baštine u svrhu povećanja atraktivnosti i konkurentnosti destinacije. Sve navedeno unaprjeđuje atraktivnost ruralnog područja za lokalno stanovništvo i poduzetnike, a pametna sela upravo tome teže.

Ukoliko želite saznati više ili imate ideju razvoja svoje ruralne sredine putem koncepta pametnih sela, posjetite internetsku stranicu www.pametna-sela.hr.

Povezane vijesti

• Opuzen – Predstavljen koncept 'pametnih sela' u dolini Neretve
• Konferencija "Pametna sela" u Osijeku
• Sisak - EU koncept "Pametna sela" za oživljavanje ruralnih područja