Već prva dva mRNA cjepiva primilo je nekoliko desetaka tisuća ljudi u kliničkim ispitivanjima, a pratilo se koliko je ispitanika dobilo simptomatsku bolest, koliko ih je razvilo teže oblike te koje su nuspojave pacijenti prijavili, kaže dr. Suzana Mimica Matanović
(EPA)
Novi koronavirus u vrlo kratkom roku uzrokovao je duboku globalnu krizu, ali i pandemiju kakva se ne pamti možda i cijelo stoljeće. Čim je postalo bjelodano jasno da je virus SARS-CoV-2 nova, vrlo ozbiljna zdravstvena prijetnja svijetu kakvog poznajemo, krenula je utrka za pronalaskom cjepiva koje bi zaustavilo njegov ubojiti napredak. Samo nekoliko mjeseci nakon izbijanja epidemije pojavile su se prve vijesti o eksperimentalnim cjepivima.
Od tada ne prestaju javne rasprave kojima je glavna okosnica treba li cjepivima pokloniti povjerenje. Bez njih se ne vidi drugo rješenje za suzbijanje ove pandemije. Imperativ je, naravno, vraćanje normalnom svakodnevnom životu.
Povjerenje u cjepiva je kompleksno pitanje na koje odgovore mora ponuditi znanstvena zajednica u koju bi građani, kao i nebrojeno puta do sada, trebali imati povjerenja.
No, s druge strane, mnogi građani, pa i sami stručnjaci, sumnjičavo gledaju na rješenje u obliku cjepiva koje je proizvedeno u rekordno kratkom vremenu, dosad najbrže u povijesti. Želeći doprinijeti informiranosti javnosti, što je u ovom trenutku najbitnije, ovih je dana čak 30 znanstvenika i liječnika iz Hrvatske i inozemstva potpisalo priopćenje u kojemu iznose informacije i savjete o Covid-19 cijepljenju.
Putem ove inicijative, kažu, žele podržati hrvatski program cijepljenja protiv Covid-19 i ukazati široj javnosti na važnost cijepljenja protiv ove opasne bolesti. U njemu ujedno podsjećaju na dobrobiti cijepljenja općenito, ali i kakvu prijetnju predstavlja Covid-19 u narednim mjesecima u Hrvatskoj. Među potpisnicima su, između ostaloga, Ivan Đikić, Igor Štagljar, Saša Srića, Oliver Vugrek, Krešimir Luetić i brojni drugi.
Još jedna stručnjakinja, doc.dr.sc. Suzana Mimica Matanović, specijalistica kliničke farmakologije s toksikologijom iz Kliničkog bolničkog centra Osijek, smatra kako je svima u cilju da se što prije dobije kvalitetno, djelotvorno i sigurno cjepivo kako bi se zaustavila globalna kriza uzrokovana koronavirusom.
- U ovom trenutku ipak znamo konkretnije koja su to cjepiva koja bi mogla doći uskoro na naše tržište, znamo koju tehnologiju koriste, te koliko su za sada učinkovita. Sad znamo da su to mRNA cjepiva, te da je Europska agencija za lijekove još u listopadu započela s analizom nekih od njih. Tu je bitno naglasiti da niti jedan dio standardnog protokola za provjeru novih cjepiva ili lijekova nije preskočen, već su se pojedine etape ispitivanja provodile paralelno, a ne jedna nakon druge, što je nekad znalo trajati više godina. Sada se nije čekalo da pojedine faze ispitivanja završe pa da se evaluiraju njihovi rezultati, nego se to radi odmah. I naravno, cjepivo će se nastaviti pratiti i nakon stavljanja na tržište, što je zapravo standardna procedura sa svim cjepivima i lijekovima.