U Brestu, selu na Ćićariji, otkrivena je spomen ploča hrvatskom književniku Franji Horvatu Kišu, postavljena u povodu 110. obljetnice njegova hodanja Ćićarijom i uspona na Žbevnicu, zabilježenog u knjizi "Istarski puti". Stazama opisanim u knjizi danas uglavnom prolaze planinari, koji su ujedno inicijatori postavljanja spomen ploče, a koju su postavili štovatelji iz Istre i rodnog Lobora: Istarski planinarski savez, Udruga "Franjo Horvat Kiš" iz Lobora, Kajkavsko spravišče iz Zagreba, općine Lanišće i Lobor i žitelji Bresta.

Početak suradnje i prijateljstva

Spomen ploču postavljenu kod javne špine - seoskog bunara o kojem Kiš piše, jer upravo je s tog mjesta krenuo na Žebvnicu, a od tuda i danas započinje uspon na nju, otkrile su načelnice Lanišća i Lobora Roberta Medica i Ljubica Jembrih.

- Otkako je hrvatski pripovjedač i putopisac 1912. godine otkrio čari i ljepote Ćićarije i to sve dokumentirao u svom putopisu "Istarski puti", pa do danas, njene iskonske prirodne ljepote ostale su sačuvane i netaknute, a na nama svima je zadatak da tako i ostane jer upravo one su temelj našeg budućeg razvoja, poručila je laniška načelnica Roberta Medica. Izrazila je zadovoljstvo što je spomen ploča Franji Horvatu Kišu postavljena u Brestu ispod Žbevnice, planinskom vrhu na 1.014 metara nadmorske visine, omiljenoj planinarskoj destinaciji. U Brestu, rekla je Medica, danas žive 32 stanovnika, a u njemu se nalazi izvor pitke vode kojem se opskrbljuju mještani Bresta i po potrebi susjednog slovenskog Rakitovca.

Načelnica laniške općine koja se prostire u brdsko-planinskom području Ćićarije na 144 četvornih kilometara površine, i u svom sastavu ima 14 naselja s 270 stanovnika, naglasila je da joj je osobita čast i zadovoljstvo što otkrivanju spomen ploče prisustvuje načelnica Općine Lobor. Izrazila je uvjerenje da time započinje jedna lijepa suradnja i prijateljstvo, a za koje je zaslužan upravo Franjo Horvat Kiš. Zahvalila se planinarima koji pohode, održavaju i čuvaju planinarske staze i putove te što pronose glas o Ćićariji koja se polako budi iz stoljetnog sna.

Načelnica Općine Lobor Ljubica Jembrih, zahvalila se također inicijatorima postavljanja ploče i istaknula da se veseli zajedničkoj suradnji dviju općina.

Putopis kao čista umjetnost

Radovan Brlečić, iz Kajkavskog spravišča i član Udruge "Franjo Horvat Kiš", podsjetio je da je hrvatski književnik rođen u Loboru, selu u Hrvatskom zagorju 23. rujna 1876. godine, a umro u Zagrebu 2. lipnja 1924. godine. Početkom srpnja 1912. godine kao putopisac i književnik moderne uputio se u Istru, kako reče u prvoj rečenici svog putopisa: "… našem hrvatskom rodu u pohode". Za toga je putovanja obišao Ćićariju i Buzeštinu. Putovao je Kiš u Istru još jednom u ljeto 1914. godine landrajući tada Pazinštinom "srcem Istre", Pulom i Puljštinom. Vrijeme je to u kojem se ideja Hrvatskog narodnog preporoda kao plimni val prelijeva preko Učke i Ćićarije u Istru jačajući nacionalnu svijest većinskog; hrvatskog i slovenskog življa na Poluotoku dok istovremeno ne popušta pritisak talijanske iredente i odnos carskog Beča spram buđenja nacionalne svijesti.

- Dojmove s oba putovanja sabrao je u putopisu "Istarski puti", koji je tiskan 1919. godine, svega nekoliko mjeseci nakon što se je Italija konačno dočepala Istre, okupiravši ju gotovo cijelu. Umrijevši mlad ostavio je nevelik književni opus u kojem mu je najznačajnije djelo upravo "Istarski puti". Pisani u neuobičajenoj putopisnoj formi ponukali su autoritete poput Miroslava Šicela, autora "Povijesti hrvatske književnosti", da u predgovoru 3. izdanju "Istarskih puti" iz 2002. napiše kako Horvat Kiš: "… među prvima u hrvatskoj književnosti putopis ostvaruje kao čistu umjetnost..., a Kišove osebujne opise putovanja kroz razgovor samim sa sobom naziva "asocijativnim iskričavim solilokvijima"; Stanislava Šimića, književnog kritičara, da napiše kako se u Kišovom putopisu radi o ".…svojevrsnom pjesničkom djelu o Istri, najljepšem u hrvatskoj književnosti"; dok je Antun Barac zbog nevjerojatnih lirskih deskripcija, Kiša uvrstio u svoju zbirku eseja o književnosti i književnicima "Veličina malenih", istaknuo je Radovan Brlečić.

Retorički odgovorivši na pitanje zašto je upravo sada Franji Horvatu Kišu otkrivena spomen ploča i zašto baš u Brestu, Brlečić je otkrio da ga je duže vrijeme zaokupljala misao da Udruga "Franjo Horvat Kiš" iz Lobora i Kajkavsko spravišče iz Zagreba, koji već 16 godina u ovo doba organiziraju u Loboru manifestaciju Dani Franje Horvata u kojoj se dodjeljuju nagrade "Franjo Horvat Kiš" za najbolji hrvatski književni putopis, postave Kišu spomen obilježje na Žbevnici. A onda je slučaj htio da se početkom ožujka ove godine uputi na Žbevnicu i slučajno na vrhu sretne i upozna Vladu Rojnića iz Istarskog planinarskog saveza, koji je objeručke prihvatio ideju o postavljanju spomen ploče i koja nije slučajno postavljena pored javne špine - seoskog bunara o kojem Kiš piše. Jer upravo je s tog mjesta krenuo na Žebvnicu, a tu i danas započinje uspon na nju. Ali je sasvim slučajno ispalo da je ploča otkrivena niti tjedan dana prije 146. godišnjice Kišovog rođenja.

Planine kao kulturne poveznice

Osim što je Kiš spojio dvije općine Lanišće i Lobor, spojio je i planinarska društva iz Istre i Lobora, poručio je Goran Šepić, predsjednik Istarskog planinarskog saveza, jer htjelo se na neki način osvijestiti činjenicu da je prije 110. godina jedan hrvatski putopisac opisivao ljepote Ćićarije i Učke.

- Na prigodnu svečanost u Brest pozvali smo sve predsjednike planinarskih društava u Istri i stanica HGSS-a, da na neki način osvijestimo kolika je i ta kulturna važnost planina u Istri i kako planine mogu također biti poveznice između pojedinih mjesta, općina, regija unutar Hrvatske. Postavljanje spomen ploče jedan je motiv i planinarima iz Lobora da dođu na Ćićariju. Vjerujem da će time i planinarske staze i planinarska kuća na Žbevnici dobiti na značaju, a s druge strane oni nama imaju ponuditi Ivanščicu koja će sigurno biti destinacija koju će planinarska društva iz Istre stavljati u svoje kalendare, istaknuo je Šepić.

Županijska pročelnica za turizam Nada Prodan Mraković pozdravila je okupljene u ime istarskog župana te naglasila da je važno kroz razvoj turizma na području Ćićarije, razvijati ga održivo, znači čuvati prirodu.

Program je vodila Patricija Jedrejčić, dopredsjednica Istarskog planinarskog saveza. Bez obzira što je vrijeme bilo kišovito, uz brojne uzvanike, kojima je dobrodošlicu zaželio predsjednik Udruge Brest Mladen Mikac, otkrivanju spomen ploče prisustvovali su i brojni mještani Bresta, među njima mladi supružnici Kristijan Božić i Martina Agapito Božić, njihov 4-godišnji sin Darijan i osmomjesečna kćerkica Anabel, najmlađa mještanka Bresta.

Povezane vijesti

• Kada će se sanirati cesta za Brest?
• Lanišće dobilo fitness park, Brest dječje igralište
• Odgođen "Festival šuma i šumskih plodova" u sjevernoj Istri