Istarska županija planski razvija prometnu infrastrukturu, što je između ostalog definirano i s nekoliko strateških dokumenata, odnosno Prostornim planom Istarske županije, Županijskom razvojnom strategijom, te Glavnim planom razvoja prometnog sustava Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije do 2030. godine, naglasio je istarski župan Valter Flego

Ulaganja u izgradnju nove prometne infrastrukture jedan je od preduvjeta održivog razvoja te konkurentnog gospodarstva. Za Istru, gospodarski najsnažniju hrvatsku regiju, kontinuirana ulaganja u infrastrukturu, općenito, od izuzetne je važnosti. Prema riječima istarskog župana Valtera Flega, ulaganje u prometnu infrastrukturu ima višestruke koristi, bilo da govorimo o turizmu, gospodarstvu, okolišu ili kvaliteti života građana.

Projekti u tijeku

- Razmišljajući dugoročno i rukovodeći se načelima održivog razvoja, Istarska županija planski razvija prometnu infrastrukturu, što je između ostalog definirano i s nekoliko strateških dokumenata, odnosno Prostornim planom Istarske županije, Županijskom razvojnom strategijom, te Glavnim planom razvoja prometnog sustava Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije do 2030. godine, navodi Flego.

Govoreći o projektima koji su u tijeku, kao najveću investiciju župan Flego izdvaja izgradnju faze 2 B1 Istarskog ipsilona, dionicu od čvora Rogovići do čvora Vranja, dužine 28 kilometara. Projekt vrijedan 1,2 milijarde kuna provodi koncesionar Bina-Istra, a radovi bi trebali trajati tri godine. Unutar dvije godine od početka radova koji su u tijeku, bit će puštena u promet dionica od čvora Rogovići do Cerovlja, dužine 12 kilometara. Cijena investicije dionice čvor Rogovići - Cerovlje iznosi gotovo 495 milijuna kuna.

- Projekt je od velike važnosti za Istru, no na tome nećemo stati. Predstoji nam spajanje Ipsilona s Matuljima, probijanje druge cijevi tunela Učke, kao i dupliranje vijadukta Mirna i Limska draga. Time bi bila završena izgradnja Istarskog ipsilona u punom profilu, a građani Istre i njezini gosti dobili bi prometnu infrastrukturu kakvu i zaslužuju, smatra župan.

Ukupna dužina državnih cesta u Istarskoj županiji iznosi 388,20 kilometara, a Hrvatske ceste godišnje ulažu 21,2 milijuna kuna u redovno održavanje, te 57,5 milijuna kuna u izvanredno održavanje. Također, u investiciju izgradnje spojne ceste Istarski ipsilon (čvor Rogovići) – Lindarski križ duljine 6,2 kilometara HC uložit će oko 62 milijuna kuna. Planirani početak radova je lipanj.

Značajnije investicije u izvanredno održavanje u 2019. godini odnose se na državnu cestu DC44 na dionici Lupoglav - Brščak; obnovu državne ceste DC303 od Kurila do čvora Kanfanar; rekonstrukciju ceste D75, na dionici kroz Funtanu s izgradnjom kružnog križanja Puntica, te rekonstrukciju ceste D75, na dionici Novigrad-Stancija Rosello.

- Brojna su i ulaganja Županijske uprave za ceste Istarske županije, koja gospodari s više od 1.200 km, što županijskih, što lokalnih cesta. U ovoj je godini tako planirano 44 milijuna kuna za redovno i gotovo 30 milijuna za izvanredno održavanje, ističe župan Flego.

Od izvanrednih investicija ŽUC-a, najveća je ona na županijskoj cesti 5007, Motovun - Most Livade, gdje je u 2018. već započela sanacija kolnika, potpornih i obložnih zidova, te odvodnja oborinskih voda, a u ovoj godini planirana je sanacija mosta preko Mirne i sanacija kolnika koji nije obuhvaćen prethodnim radovima. Ukupna vrijednost ulaganja na toj dionici iznosit će oko 14,6 milijuna kuna.

Zračni promet

Za Istru, turistički najjaču regiju, smatra župan Flego, veliku ulogu igra i zračni promet, i po tom pitanju Zračna luka Pula radi značajne iskorake. Naime, 2018. godina bit će zapamćena kao rekordna u povijesti Zračne luke po broju putnika, točnije njih 718.187. Lani se tako, iz Pule direktnim letovima moglo doseći čak 76 europskih destinacija.

- Kako bi imali zaokruženu priču, odnosno idealan spoj turističkog prometa, veliku razvojnu šansu kako za Istru, tako i za cijelu regiju, vidimo u projektu izgradnje terminala za pomorski putnički promet u sjevernom dijelu pulske luke. Pula ima izvanredne mogućnosti zbog svog geostrateškog položaja, a putnički terminal, smješten u blizini autoceste, željeznice i zračne luke, predstavljao bi idealni spoj turističkog prometa, drži župan Flego. Naime, na Jadranu, osim Venecije ne postoji druga polazna putnička luka, a ona više nema infrastrukturu za prihvat velikih brodova od 300, 400 metara. Pula, zahvaljujući optimalnom položaju, može postati podrška venecijanskom terminal, te biti i polazna luka.

- Hrvatska zadnjih godina bilježi sve veći porast ticanja brodova na kružnim putovanjima. Lučka uprava Pula bilježi porast zahtjeva za posjet Puli, a nepostojanje adekvatnog putničkog terminala onemogućuje razvoj kruzing turizma, zaključuje Flego dodajući kako bi se razvoj sektora kruzing turizma pozitivno odrazio na produljenje turističke sezone u Istri.

Povezane vijesti

• Ulaganje u sebe i znanje najbolja ulaznica u svijet rada
• Župani ponovno apelirali na nužnost decentralizacije
• Kako oživjeti "mrtvi" kapital u Istri