KRAJ JEFTINE VOŽNJE
CIJENE GORIVA NEĆE OSTATI REKORDNO NISKE; EKONOMIST DAMIR NOVOTNY: Vlada bi mogla uvesti dodatne trošarine na benzin kako bi popunila rupe u proračunu
Kad bi imali naftu iz Saudijske Arabije, ulazne cijene te nafte bi bile niže jer oni imaju najniže troškove proizvodnje. Gorivo koje mi koristimo dolazi iz ruskih izvora – Crodux uzima gorivo iz Pančeva, dok MOL koristi rusku naftu iz rafinerija u okolici Budimpešte. Na naše domaće cijene ne utječu kretanja na svjetskom tržištu ili na europskim tržištima nego cijene ovise o skupljoj ruskoj nafti, objašnjava Novotny
Hoće li narednih tjedana cijene goriva na domaćem tržištu padati ili rasti – pitanje je koje se sve više nameće u javnosti uoči početka popuštanja mjere ograničenog kretanja i najavljenog pokretanja javnog gradskog i prigradskog prometa u Hrvatskoj. Cijene benzina i autoplina ovog su tjedna na našim crpkama neznatno porasle – benzin je skuplji dvije lipe dok je autoplin poskupio 7 lipa – ali je zato pala cijena dizel goriva za 26 lipa. Riječ je o cijenama u prosjeku, dok se stvarne cijene razlikuju od jedne do druge benzinske postaje. Ukidanje ograničenja prometa autobusima te povećani kamionski i avionski promet posve sigurno će dovesti do veće potrošnje goriva, ali pitanje je hoće li zbog veće potražnje i dalje rasti njegova cijena koja danas za litru eurosupera ne prelazi osam i pol kuna.
Mađarska i Srbija
„Cijena goriva mogla bi poskupjeti iz specifičnih hrvatskih razloga koji je već i danas drže skupljom nego u susjednim zemljama i dobrom dijelu Europske unije”, kaže ekonomski analitičar Damir Novotny.
„U cijenu goriva su ugrađeni posebni porezi kojima se financiraju autoceste, pa čak i željeznica. Na cijenu utječe i visok PDV. U Njemačkoj je cijena dizela pala na 97 centi, to je ispod 7,5 kuna, a kod je više od toga. Domaće tržište naftnih derivata nije elastično, malo je ponuđača i nema dovoljno konkurencije, a uz to imamo nominalne, fiksne trošarine. Osim toga, naši distributeri derivata sve nabavljaju iz raznih tržišta dok jedina domaća rafinerija u Rijeci ne opskrbljuje cijelo tržište”, kaže Novotny.
Istodobno s rastom cijena benzina u Hrvatskoj, cijena sirove nafte na globalnom tržištu bilježi rekorde u niskim cijenama. To se posebno odnosi na američku naftu jer je zbog pandemije korone potrošnja pala za trideset posto, pa je cijena barela pala na najnižu stopu. Vlasnici bušotina u Teksasu za naftu koju će se isporučiti u svibnju počeli i plaćati da je netko preuzme. Cijene barela američke nafte u lipnju iznositi će, prenose agencije, oko 15 američkih dolara, a skladištit će se i na tankerima jer su zemaljska spremišta popunjena ili rezervirana. Na tankerima će se uskladištiti oko trideset milijuna barela mlaznog goriva, benzina i dizela.
„Pad potražnje za naftnim derivatima u SAD-u, odnosno na svjetskom tržištu, nema snažnijeg utjecaja na cijene kod nas. Distributeri koji djeluju u Hrvatskoj benzin kupuju u Srbiji od Rosnjeftove rafinerije u Pančevu, odnosno u Mađarskoj iz MOL-ovih izvora. Nešto dolazi i iz Austrije. Pitanje je kako se kreću ulazne cijene u tim rafinerijama, a tamo se uglavnom radi o ruskoj nafti koja je nešto skuplja zbog troškova transporta i samog vađenja nafte. Kad bi imali naftu iz Saudijske Arabije, ulazne cijene te nafte bi bile niže jer oni imaju najniže troškove proizvodnje. Gorivo koje mi koristimo dolazi iz ruskih izvora – Crodux uzima gorivo iz Pančeva, dok MOL koristi rusku naftu iz rafinerija u okolici Budimpešte. Na naše domaće cijene ne utječu kretanja na svjetskom tržištu ili na europskim tržištima nego cijene ovise o skupljoj ruskoj nafti”, objašnjava Novotny.
U Europi je cijena barela nešto više nego u SAD – na londonskoj burzi trenutačno je 22 američka dolara – ali pad potražnje je toliki da se i ovdje traže tankovi za skladištenje crnog zlata. Pale su i dionice velikih naftnih kompanija, poput ExxonMobila za četiri posto. Osim korona krize, stanje na tržištu i potražnju nafte pokazuje i dogovor Rusije, Saudijske Arabije i ostalih članica OPEC da smanje proizvodnju u svibnju i lipnju za oko deset milijuna barela na dan, što iznosi deset posto normalne svjetske opskrbe naftom.
„Globalna kretanja nemaju veze s nama. Ključno je kako se kreću cijene ruske nafte. Prema ruskim izvorima, oni moraju postići cijene od 60-670 dolara po barelu da im se posao isplatio i to je važno za njihovu nacionalnu ekonomiju gdje su nafta i plin glavni izvozni artikli”, pojašnjava Novotny.
Unatoč smanjenoj potražnji, cijena goriva u Hrvatskoj je porasla na benzinskim crpkama, što je iznenadilo mnoge vozače, ali možda znači i najavu kako će nas ponovni odlazak na posao umjesto rada od kuće dodatno koštati.
Ekonomist Damir Novotny upozorava da niske cijene benzina koje su danas na domaćim crpkama problem za Vladu i državni proračun koji se puni kroz cijene goriva i trošarine koje se na njega naplaćuju.
Idealni za poreze
„Vladi je problem zbog toga što je i na potrošnji goriva pao prihod od PDV-a. Nije nemoguće da se uvedu dodatne trošarine i posebni porezi na benzin kako bi se državna blagajna na taj način punila, kao što se puni novim trošarinama na bezalkoholna pića i alkohol. Formiranje domaće cijene najviše ovisi o odlukama Vlade i o tome koliko će porezno opteretiti cijene goriva", kaže Novotny i dodaje da će na kretanje cijena benzina utjecati i poskupljenje cijena ruske nafte.
„Ako Vladi nedostaju prihodi, moraju negdje zagrabiti. PDV se više ne može povećavati, preostaje jedino povećavati trošarine i uvoditi neke nove poreze, poput poreza na električnu energiju. Sjetimo se kriznog poreza iz 2009. godine, iako je sada nemoguće opterećivati dohotke, ali je moguće oporezovati usluge i potrošnju. Cigarete i nafta su idealni za nove poreze i trošarine, a tome mogu dodati pivo i kavu”, kaže ekonomist Damir Novotny.
Cijene benzina, dizela i autoplina, dakle, niske su samo privremeno zbog manje potrošnje izazvane pandemijom i rata cijena nafte Rusije i arapskih zemalja. Rast cijena neminovan je u mjesecima koji dolaze.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
