Kaštijun najavio uklanjanje 34 tisuće tona goriva iz otpada u idućih godinu dana. Grbin: "Pula i Istra su ostavljeni na cjedilu"; Miletić: "Ako Grad Pula želi zatvaranje Kaštijuna, imat će moju podršku"

U Pazinu se održava zajednička sjednica županijske Skupštine i Gradskog vijeća Grada Pule na kojoj je jedina točka rasprava o stanju na odlagalištu otpada Kaštijun. Na samom početku sjednice prezentaciju je održao Bojan Blagonić, bivši član Nadzornog odbora Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun, a potom i pokretač inicijative “Čist zrak, duga ljubav”. Upravo je na prijedlog te inicijative predsjednik županijske Skupštine Valter Flego i sazvao zajedničku sjednicu dvaju predstavničkih tijela.

Blagonić je svoju prezentaciju počeo usporedbom Kaštijuna i trenutno aktualnog nezakonitog odlagališta otpada u Gospiću te je kazao kako su količine otpada na Kaštijunu mnogo puta veće nego u Gospiću, ali da ipak na Kaštijunu nema potencijalno opasnog otpada kao što je to slučaj u Gospiću. Unatoč tome, Blagonić je predstavio analize površinskih voda koje pokazuju da su vode ispod odlagališta Kaštijun zagađene.

Pokretač inicijative “Čist zrak, duga ljubav” pozvao je županijske i gradske vijećnike da dobro prouče sve podatke dostupne s Kaštijuna te da prouče što se sve na Kaštijunu odlaže i da promisle što točno Kaštijun čini za kvalitetu života ljudi na području južne Istre. Na kraju svog izlaganja pozvao je sve da pokrenu postupke za hitne promjene u načinu rada ŽCGO-a.

- Ovakav Kaštijun ne smije funkcionirati na način na koji funkcionira danas. To postrojenje već osam godina uništava zdravlje ljudi koji žive u okolici Kaštijuna. Vrijeme je da se nešto po tom pitanju napravi. Kaštijun nije Istra kakvu želimo, zaključio je Blagonić te je završio svoj govor s brojkom od 575 tisuća tona otpada koji je stigao na Kaštijun u proteklih osam godina iz cijele Istarske županije.

Nakon njega za govornicu je izašla direktorica ŽCGO-a Kaštijun Anja Ademi koja je u svom izlaganju rekla kako je njoj i drugim zaposlenicima Kaštijuna jasno da postoje veliki problemi u radu odlagališta te da je zato i narušen odnos s lokalnim stanovništvom. Ademi je rekla da se u suradnji sa strukom treba pronaći način da odlagalište radi prema zakonu i bez mirisa koji štete normalnom životu građana.

- Najveći problem su 34 tisuće tona goriva iz otpada koji se nalazi na lokaciji, ali smo krenuli u njegov odvoz te bi ono trebalo biti uklonjeno s Kaštijuna u idućih 12 mjeseci, rekla je Ademi dodavši da će se nakon njegovog odlaganja značajno poboljšati funkcionalnost Kaštijuna.

Osim goriva iz otpada, Ademi je kao izazov navela i 14 tisuća tona nečiste željezne frakcije koja se na Kaštijunu prikupljala od njegovog otvaranja, a problem je što se zbog njegove nečistoće ne može tako lako zbrinuti te bi za njegovo kompletno uklanjanje trebale proći dvije do tri godine. Kada je u pitanju mješoviti komunalni otpad, ovog ljeta je smanjena količina otpada koji je iz drugih gradova stigao na Kaštijun te su napravljene značajne financijske uštede.

- Na kvalitetu zraka utječe rad cijelog centra i nakon odvoza skladištenog goriva iz otpada trebala bi porasti i kvaliteta zraka u okolici. Sljedeća faza je izgradnja plinskog postrojenja što bi dodatno trebalo poboljšati rad cijelog centra, rekla je Ademi te je dodala da se aktivno ispituju tehnologije kojima bi se uklonili neugodni mirisi iz zraka.

Na kraju svog izlaganja je Anja Ademi uputila snažan apel svim jedinicama lokalne samouprave u Istarskoj županiji da u sljedećih šest do devet mjeseci značajno unaprijede odvojeno prikupljanje otpada i tako poboljšaju sustav miješanog komunalnog otpada jer će se time stvoriti preduvjeti za bolje recikliranje otpada.

Poslije izlaganja Anje Ademi uslijedit će i govori župana Borisa Miletića i gradonačelnika Pule Peđe Grbina.

Peđa Grbin je u svom govoru istaknuo da je činjenica da je izgradnja Kaštijuna negativno utjecala na kvalitetu života ljudi u tom području. Nakon toga Grbin se ispričao svima kojima je Kaštijun negativno utjecao na živote te se ispričao jer je i on uvjeravao ljude da će nakon otvaranja Kaštijuna sve biti bolje.

- Kaštijun i Marišćina su bili prvi i na njima se učilo. Danas se drugi centri otvaraju s puno višim standardima, a Pula i Istra su ostavljeni na cjedilu i s državne razine. Nisam protiv zatvaranja Kaštijuna, dapače život bi mi bio lakši, kao što bi život bio bolji i ljudima u okolici Kaštijuna. Ali trebamo biti odgovorni i reći, a gdje bi onda sav taj otpad trebao ići i kolika bi bila cijena te odluke i tko bi snosio trošak zatvaranja Kaštijuna. Ako smo spremni na takvu odluku, Pula neće biti prepreka zatvaranju. Ali bilo bi nekorektno i nefer da trošak zatvaranja bude samo na građanima Pule, oštar je u svom govoru bio Grbin te je prozvao državu jer ne želi sudjelovati u rješenju za problem Kaštijuna.

Grbin je upozorio i da je rok do kojeg se smeće može voziti na Kaštijun 13 godina jer će se tada popuniti kapaciteti tog odlagališta te je rekao da je pred svima u Istarskoj županiji rok od tri godine da se utvrdi lokacija novog centra za gospodarenje otpadom na nekoj drugoj lokaciji jer je za njegovu izgradnju potrebno bar 10 godina.
- U tom slučaju moramo biti svjesni da je pitanje koliko je učinkovito na Kaštijunu pokrenuti gradnju postrojenja za biostabilizaciju jer je za njegovu gradnju potrebno najmanje šest godina. To sam želio reći jer je to direktan odgovor na zahtjev inicijative, ali je to ujedno i moj stav, zaključio je Peđa Grbin te je napomenuo da postoji i vrijeme do trenutka donošenja odluka i do trenutka kada se Kaštijun zatvori.

- Do tog trenutka se moramo pobrinuti da centar radi što je bolje moguće i da se smrad smanji. Neću obećati da će potpuno nestati, ali ćemo učiniti sve da se taj smrad smanji na najmanju moguću razinu, rekao je Grbin te je najavio gradnju kompostane na području Pule.

Istarski župan Boris Miletić se na početku govora osvrnuo na prošlost odlagališta Kaštijun od 1967. do danas, a posebno se osvrnuo na samo otvaranje ŽCGO-a Kaštijun u sklopu obveze koje je Hrvatska preuzela prilikom ulaska u Europsku uniju.

- Ne mogu preći preko činjenice da je u proteklih pet godina promijenjeno pet direktora, što otežava rad odlagališta, ali samo upravljanje nije bilo dobro i Istarska županija je kao vlasnik 49 posto udjela često u odlukama bila preglasana, rekao je Miletić koji je rekao da je zbog problema došlo i zbog rasta turista koji možda nije bio očekivan u trenutku otvaranja odlagališta jer je tada u Istri godišnje boravilo 17 milijuna turista, a danas ih je 30 milijuna.

- Ključ svega je da se dnevni kapacitet otpada poštuje, ali i da svi gradovi i općine bolje rade na selekciji otpada. Tu prije svega mislim na ugostiteljstvo koje je veliki proizvođač hrane koja završi u otpadu. Ako se to poštuje onda smrada ne bi trebalo biti, a tada Kaštijun više neće biti tema. Za one koji zagovaraju zatvaranje Kaštijuna imam pitanje tko će onda građanima objasniti zašto im je račun za odvoz otpada 100 ili 200 eura, koliko bi im tada računi iznosili. Ali ako Grad Pula želi zatvaranje Kaštijuna, onda će u tome imati i moju podršku, zaključio je Miletić.

Povezane vijesti

• Miletić i Kirac na sastanku o Kaštijunu: Ako Grad Pula nastavi odbijati prijedloge, postoje i druga rješenja
• Od Pazina i Kaštijuna do Vranjica i Rijeke građani upozorili na tisuće tona opasnog otpada
• FOTOGALERIJA / Zaiskrilo oko Istarskog veleučilišta. "Vi danas opet ciljano izvodite cirkus", Radolović prozvala Flega