Problemi s otpadom
Miletić najavio proširenje Radne skupine na Kaštijun, Calucem, TE Plomin i Rockwool
Boris Miletić (Istarska županija)
Istarski župan Boris Miletić najavio je da će predložiti proširenje sastava i djelokruga Radne skupine za praćenje kvalitete zraka, koja bi, uz cementaru Holcim u Koromačnu, trebala obuhvatiti i cementaru Calucem u Puli, Kaštijun, Termoelektranu Plomin, Rockwool te sanaciju prostora bivše Istraplastike u Pazinu. Rekao je to Miletić na današnjoj konferenciji za medije, na kojoj se osvrnuo na aktualne probleme gospodarenja otpadom, a poslao je poruku da su zaštita zdravlja građana i okoliša te kvaliteta života apsolutni prioritet.
Otpad iz Gospića već oporabljen u Koromačnu
Jedna od glavnih tema bila je energetska oporaba dijela neopasnog otpada s lokacije PPK Velebit u Gospiću u tvornici cementa Holcim u Koromačnu. Miletić je podsjetio da je za odluku Vlade RH od 10. rujna, kojom je odobrena oporaba dijela tog otpada u Koromačnu i tvornici Nexe grupe u Našicama, saznao iz medija.
- Nakon prvih saznanja kontaktirali smo Ministarstvo i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Zajedno s načelnikom Općine Raša, gradonačelnikom Labina i načelnicima općina Labinštine posjetili smo Holcim, razgovarali s upravom i zatražili da se otpad iz Gospića ne dovozi u Koromačno, rekao je Miletić.
Na izvanrednoj sjednici Županijske skupštine 21. rujna zatraženo je da Vlada stavi odluku izvan snage i pronađe drugo rješenje. Kao jedan od glavnih razloga zabrinutosti građana župan je istaknuo nedovoljnu i nepravodobnu komunikaciju nadležnih institucija.
Kako je rekao, osnovana je i Radna skupina za praćenje kvalitete zraka, koja je dosad održala dvije sjednice, 28. rujna i 7. listopada. Od Fonda, Holcima i Državnog inspektorata zatražene su analize otpada, dokumentacija o njegovu podrijetlu, sljedivosti i oporabi te podaci o inspekcijskim nadzorima i mjerenjima emisija, s ciljem da se osigura veća transparentnost i izravan prijenos podataka o kvaliteti zraka Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Istarske županije.
Međutim, na sjednici 7. listopada utvrđeno je da je manji dio otpada iz Gospića već energetski oporabljen u Koromačnu, bez prethodne obavijesti Radnoj skupini te lokalnoj i regionalnoj samoupravi.
- Takav način postupanja nije prihvatljiv. Ponovno smo zatražili potpunu dokumentaciju, sljedivost svih pošiljaka i dodatna mjerenja radi procjene mogućih zdravstvenih rizika, istaknuo je Miletić, dodavši da je zahtjeve prenio i na sastanku s premijerom Andrejem Plenkovićem, potpredsjednicima Vlade i resornom ministricom 5. listopada.
Istaknuo je da je dozvolu za postupak R1, odnosno energetsku oporabu otpada, izdalo nadležno Ministarstvo, dok je Istarska županija izdala dozvolu za postupak R5, odnosno korištenje određenih vrsta otpada kao sirovine u proizvodnji cementa.
- Kada se donose ovako osjetljive odluke, nužno je prethodno konzultirati lokalnu i regionalnu samoupravu, što je u ovom slučaju izostalo. Građani i njihovi predstavnici morali su biti pravodobno informirani. Upravo zato smo u razgovorima s predsjednikom Vlade i nadležnim institucijama prenijeli zabrinutost građana, ponovili zaključke Županijske skupštine i inzistirali na potpunoj transparentnosti. Naša je dužnost zastupati interese građana, poručio je župan Miletić i dodao da će Radna skupina na sljedećoj sjednici analizirati prikupljenu dokumentaciju i o zaključcima obavijestiti javnost.
Radna skupina ostala bez troje članova
Nakon ostavki troje članova Radne skupine, čiji se sastav smanjio sa sedam na četiri člana, Miletić je poručio da ona može nastaviti s radom, ali i najavio dodatno stručno osnaživanje.
- Poštujem odluku članova koji su podnijeli ostavke, ali Radna skupina i dalje može raditi svoj posao. Predložit ću njezino proširenje, prvenstveno dodatnim stručnjacima iz područja zaštite okoliša i zdravlja ljudi, rekao je.
Među postojećim članovima naveo je pročelnika Upravnog odjela za održivi razvoj Mirka Radolovića i ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije Aleksandra Stojanovića. Sudjelovanje je ponuđeno svim političkim klubovima zastupljenima u Županijskoj skupštini. Na pitanje zašto HDZ nema predstavnika, odgovorio je da taj klub u početku nije predložio kandidata, ali mjesto može popuniti naknadno.
Kaštijun treba konkretna rješenja
Druga velika tema konferencije bio je Kaštijun, o kojem će se sutra u Pazinu održati zajednička tematska sjednica Županijske skupštine i Gradskog vijeća Grada Pule, na zahtjev građanske inicijative "Čist zrak, duga ljubav".
- Kaštijun kao centar ne smije narušavati kvalitetu života ljudi koji tamo žive, naglasio je župan.
Ponovno je pozvao na vlasničko i upravljačko restrukturiranje kako bi u upravljanju sudjelovali svi istarski gradovi i općine koji financiraju sustav. Županija ima 49 posto vlasničkog udjela, zbog čega bez suglasnosti većinskog suvlasnika ne može samostalno provesti promjene.
- Kao manjinski suvlasnik ne možete provesti restrukturiranje bez suglasnosti većinskog suvlasnika. Mislim da je doista konačno vrijeme da se s dogovora prijeđe na konkretne odluke, istaknuo je župan, podsjetivši da se od 2021. na čelu društva izmijenilo pet osoba.
Govoreći o neugodnim mirisima, izdvojio je tri ključna izvora: odlagališno polje, nagomilane bale goriva iz otpada (SRF) i rad samog postrojenja.
- Svaki od ta tri elementa zahtijeva svoje tehničko rješenje. Mislim da smo na tragu mogućeg rješenja za hvatanje neugodnih mirisa unutar samog Centra, kako bismo ih značajno smanjili, ako ne i uklonili. Istodobno je neophodno unaprijediti prikupljanje otpada i u većoj mjeri izdvajati biootpad, za što je nužna kvalitetna suradnja Centra i komunalnih društava, rekao je Miletić.
Kao srednjoročno rješenje predložio je organizacijsko povezivanje Kaštijuna s komunalnim društvima koja prikupljaju miješani komunalni otpad na području Istre, radi učinkovitijeg upravljanja cijelim sustavom.
- Od sutrašnje sjednice očekujem otvorenu raspravu, ali i konkretne zaključke te jasno definirane odgovornosti i rokove za provedbu. Građani s pravom očekuju rješenja, a ne prebacivanje odgovornosti, poručio je.
Bivša Istraplastika čeka sanaciju
Treća tema odnosila se na nepropisno uskladišten otpad na prostoru bivše Istraplastike u Pazinu. Županija je, rekao je, 2019. izdala dozvolu za gospodarenje otpadom tvrtki Natural Recycling Company, no Državni inspektorat je u srpnju 2020. utvrdio nepravilnosti, među kojima su bile prekomjerne količine otpada i skladištenje izvan dozvoljenih lokacija.
Budući da društvo nije postupilo prema inspekcijskom rješenju, Županija je 16. listopada 2020., na prijedlog Inspektorata, ukinula dozvolu, a Ministarstvo je odbilo žalbu tvrtke.
- Županija je postupila u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima. Nemamo inspekcijske ovlasti, ali smo, nakon što je Državni inspektorat utvrdio nepravilnosti i zatražio postupanje, ukinuli dozvolu. Zajednički je cilj da se otpad s te lokacije ukloni i prostor konačno sanira, zaključio je Miletić.
