Glasovi predaka
Šušnjevica pokazuje da se tradicija ne čuva samo u muzeju, nego govorom, pjesmom i pričama
(Snimio Branko Biočić)
Kako sačuvati jezik koji polako nestaje? Jedan od odgovora stiže iz Šušnjevice, gdje će se u nedjelju 6. rujna, održati tradicionalna manifestacija Zija de vlåška limba/Dan vlaškog jezika. Večer posvećena vlaškom jeziku i kulturnoj baštini donosi program u kojem se susreću najmlađi učenici jezika, kazivači i nositelji tradicije, film, glazba i suvremene umjetničke interpretacije.
Manifestaciju organiziraju Udruga Spod Učke i Ekomuzej Vlaški puti, a program počinje u 20 sati na igralištu Područne škole u Šušnjevici.
Baština je način života
Organizatorica i voditeljica Eko muzeja Vlaški puti je Viviana Brkarić.
- Vlaški jezik, odnosno istrorumunjski, jedan je od najsnažnijih simbola identiteta Šušnjevice i okolnih mjesta, ali istodobno i jedan od najugroženijih jezika. Upravo zato Dan vlaškog jezika nije samo kulturna manifestacija, nego i prilika da se javnosti pokaže koliko je važno jezik učiniti dijelom svakodnevnog života novih generacija. U tome već godinama važnu ulogu ima Udruga Spod Učke, jedina istarska udruga čije je djelovanje sustavno usmjereno na podučavanje i očuvanje vlaškog jezika. Kroz dječju jezičnu igraonicu "Puljići", projekt "Očuvajmo naš jezik i tradiciju" te niz kulturnih i dokumentarističkih programa udruga nastoji jezik približiti djeci i mladima, ali i široj javnosti, kaže Brkarić.
Od 2021. godine Udruga Spod Učke u suradnji s Ekomuzejem Vlaški puti provodi projekt "Očuvajmo naš jezik i tradiciju" u Područnoj školi Šušnjevica i Osnovnoj školi Ivan Goran Kovačić u Čepiću. Upravo je prijenos jezika na nove generacije, kaže Brkarić, jedan od ključnih izazova njegova očuvanja.
- Važnu ulogu u toj priči ima i Ekomuzej Vlaški puti, koji je postao jedno od središnjih mjesta interpretacije i valorizacije lokalne kulturne baštine. Smješten u nekadašnjoj školi u Šušnjevici, Ekomuzej kroz Interpretacijski centar i Medijateku predstavlja društvenu povijest, tradicijsku kulturu, jezik i način života lokalne zajednice, dok se njegova priča nastavlja i izvan muzejske zgrade, kroz tematske pješačke staze Putevi kontrabanda koje prolaze kroz Park prirode Učka. Ideja ekomuzeja pritom je jednostavna, ali važna - baština nije samo ono što se čuva iza stakla. Ona je i krajolik, znanje, govor, pjesma, običaj, sjećanje i način života. Zato je Šušnjevica danas prostor u kojem se kulturna baština nastoji ponovno učiniti živom i dostupnom, osobito mladima, kaže Brkarić.
Nakon dodjele "Nagrada Soldatić" uslijedit će premijera novog dokumentarnog filma "Rakija", nastalog u produkciji Udruge Spod Učke u sklopu projekta "(Ne)skrivena Istra". Film, koji autorski potpisuju Valter Stojšić i Viviana Brkarić, donosi toplu i autentičnu priču o tradicionalnoj proizvodnji rakije od komine grožđa. Kroz objektiv kamera, dragocjena svjedočanstva o ovom starom zanatu prenose akteri lokalne zajednice: Mirko Jurman, Branko Ajkler, Đani Ajkler, Josip Glavina i Mira Jurman.
Pripovijedanje i film
Film "Rakija" je primjer kako se vlaški jezik može sačuvati kroz dokumentiranje stvarnog, svakodnevnog života.
- Na filmskoj traci ne bilježe se samo riječi, već i izvorni glasovi, znanja, sjećanja i iskustva ljudi koji čine srž ovog kraja. Poseban zvučni pečat filmu daje i tradicionalna glazba. U filmu je korištena narodna pjesma "Ki ne pije vina ni rakije", koju je na temelju izvorne prve kitice tekstualno nadogradio, obradio i u autentičnom stilu taronkanja samostalno otpjevao Zoran Karlić. Kao iznimno relevantno ime na našoj etno sceni, Zoran svojim predanim radom daje neprocjenjiv doprinos promicanju i očuvanju tradicijske glazbene baštine. Upravo je to temeljni cilj projekta "(Ne)skrivena Istra" - bogatstvo autohtonih istarskih jezika i tradiciju usmenog pripovijedanja povezati s filmskom umjetnošću. Na taj se način od zaborava trajno čuvaju neprocjenjive priče koje bi, bez ovakvog bilježenja, mogle zauvijek nestati zajedno sa svojim posljednjim kazivačima, ističe nadalje Brkarić.
Poseban glazbeni gost ovogodišnjeg Dana vlaškog jezika bit će, otkriva Brkarić, Elis Lovrić, akademska glumica, kantautorica, glazbenica i pjesnikinja čiji je umjetnički rad snažno obilježen Istrom i njezinim jezičnim bogatstvom.
- Njezin je autorski izraz posebno prepoznatljiv po pjesmama na labinjonskoj cakavici, govoru koji je izrastao iz njezina osobnog i obiteljskog iskustva. Elis je kroz svoje pjesme pokazala da lokalni govor nije samo trag prošlosti, već može postati suvremen i univerzalan umjetnički jezik. U njezinu slučaju to nije tek pitanje dijalekta. Cakavica je postala važan dio njezina umjetničkog identiteta – jezik u kojemu se, kako je više puta isticala, najizravnije mogu izraziti emocija, sjećanje i pripadnost. Njezin je rad zbog toga posebno zanimljiv u kontekstu Dana vlaškog jezika. Dok se u Šušnjevici govori o očuvanju vlaškog jezika, Elis Lovrić svojim primjerom pokazuje kako se jedan lokalni govor može sačuvati upravo tako da mu se pronađe novi život u suvremenoj umjetnosti, ističe Viviana Brkarić te napominje da su pjesme Elis Lovrićm na labinjonskoj cakavici obišle različite europske zemlje, a njezin album "Kanat od mora" dobio je i međunarodnu pozornost a pjesme su prevođene na više jezika, među ostalim na portugalski, njemački, poljski i japanski, čime je jedan izrazito lokalni istarski govor dobio priliku komunicirati s publikom daleko izvan Istre.
Remiks identiteta
Nakon Elis Lovrić večer će se nastaviti u potpuno drugačijem glazbenom ključu. Projekt "Remiks identiteta" vraća se u Šušnjevicu, mjesto posebno povezano s njegovim devetim izdanjem, posvećenim vlaškoj i žejanskoj glazbenoj i jezičnoj baštini. U programu "Morski DJ set: Istarsko dvoglasje u remiksu" Marino Jurcan – Morski predstavit će izbor iz više od deset godina produkcije projekta, s naglaskom na suvremene elektroničke interpretacije različitih oblika istarskog dvoglasja. U setu će se susresti pjesme iz Šušnjevice i Žejana, tradicijsko pjevanje iz drugih dijelova Istre i Kvarnera te remiksevi nastali u suradnji tradicijskih izvođača, glazbenika i producenata. Uz Marina Jurcana u programu će uživo sudjelovati i istaknuti protagonisti domaće etno scene, Noel Šuran i Zoran Karlić. Tako će se i u Šušnjevici vlaško pjevanje i istarsko dvoglasje susresti s elektronikom, dubom i suvremenim beatovima kao još jedan dokaz da očuvanje tradicije ne mora značiti njezino zaustavljanje u vremenu.
- Ovogodišnji Zija de vlåška limba/Dan vlaškog jezika upravo zato povezuje nekoliko generacija i nekoliko različitih načina čuvanja baštine. Djeca je uče, stariji je prenose, kazivači je čuvaju svojim pričama, film je dokumentira, umjetnici joj daju novi izraz, a suvremena glazba otvara joj nove prostore. Jezik je živ samo dok se govori, a Šušnjevica će 6. rujna još jednom pokazati da se jedan mali jezik može čuti vrlo daleko ako mu se pruži prilika da živi, zaključila je Brkarić.
Realizacija programa je podržana od Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Istarske županije te Općine Kršan. Ulaz je slobodan.
Nagrada Soldatić
Jedan od najemotivnijih trenutaka večeri bit će dodjela "Nagrada Soldatić" najboljim polaznicima projekta "Očuvajmo naš jezik i tradiciju". Pokojni Libero Soldatić, podrijetlom iz Jesenovika, i njegova supruga Daisy iz Australije 2023. godine donirali su Udruzi Spod Učke 2.500 eura upravo s namjenom očuvanja vlaškog jezika. Donacija će biti raspoređena tijekom deset godina, a svake će se godine njome nagraditi učenici za izvrsnost i marljivo učenje jezika. Riječ je o gesti koja na simboličan način povezuje prošlost i budućnost. Ljudi čiji su korijeni vezani uz ovaj kraj svojom su donacijom odlučili pomoći djeci koja danas ponovno uče jezik svojih predaka.
