O TRKI NA PRSTENAC
Predsjednik Zoran Milanović: Istrani su uvijek nalazili pravi način da iskažu i sačuvaju svoju tradiciju i svoje domoljublje
Predsjednik Zoran Milanović (Snimio Milivoj Mijošek)
Trka na prstenac u Barbanu i ove godine se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, koji je podijelio i svoja razmišljanja o Trci:
- Trka na prstenac u Barbanu autentična je vrijednost hrvatske kulturne baštine i simboličan izraz rodoljubne tradicije Istrana. Drago mi što se takvo natjecanje već desetljećima održava u Istri jer na osobit način svjedoči o jedinstvenom nacionalnom duhu koji nas veže, a to je duh slobodarske tradicije hrvatskog naroda. Trka na prstenac vrijedan je podsjetnik na činjenicu kako su Istrani uvijek nalazili pravi način da iskažu i sačuvaju svoju tradiciju i svoje domoljublje.
Istra je osobiti biser u mozaiku raznolikosti hrvatske kulture, a Trka na prstenac kombinacija je i spoj povijesti, suvremenosti i poslovnog talenta u hrvatskoj Istri s ciljem da se ljudi okupe i dobro osjećaju. Trka na prstenac je na neki način - kao i Sinjska alka - naša priča, naše okupljanje, hrvatska tradicija u Istri.
Dolazio sam u Barban i puno prije nego sto sam postao Predsjednik Republike Hrvatske te dobio priliku i čast biti pokroviteljem Trke na prstenac. A dolazeći kao Predsjednik Republike uvjerio sam se kako je utrka u Barbanu itekako nadišla okvir lokalne manifestacije kakvom je prvotno bila zamišljena i postala neizostavni dio bogatog kulturnog identiteta ne samo Istre nego i cijele Hrvatske. Za Hrvatsku, kao članicu Europske unije, ima još veće značenje kao zavičajna i nacionalna legitimacija naše bogate povijesti i kulture, našeg ponosa i moralnih vrlìna.
Trka na prstenac jedinstvena je kulturna manifestacija koju svesrdno podržavam i zato sam dolazio u Barban kad god sam mogao, a tako će biti i ubuduće. Organizatorima Trke na prstenac želim da ustraju u njegovanju te divne tradicije koja na autentičan način izražava duh Barbanštine i tradicije naše drage Istre, ističe Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske.
Župan Boris Miletić: Pedeset godina priče o ljubavi prema zavičaju, o hrabrosti i o vještini koja traži i srce i ruku
- Trka na prstenac već pola stoljeća stoji kao nepokolebljiv simbol našeg identiteta, ponosa i ljubavi prema konjima. Pedeset godina odzvanja topot kopita, širi se miris ljetne prašine, čuje se zvuk roženice i dolazi onaj čaroban trenutak kada konjanik, pun snage i ponosa, ispruži koplje prema malenome prstencu. Pedeset godina priče o ljubavi prema zavičaju, o hrabrosti i o vještini koja traži i srce i ruku.
Trka nije samo događaj – ona je živi spomenik istarske duše. Duboko ukorijenjena u našoj kulturi i povijesti, Trka na prstenac spaja prošlost i sadašnjost, ono što smo naslijedili s onim što želimo predati budućim generacijama. Ovdje se, iz godine u godinu, rađaju novi junaci, čuvaju stari običaji i prenosi duh zajedništva koji nas sve povezuje.
Ova jedinstvena manifestacija u Barbanu okuplja posjetitelje ne samo iz Istre, već i iz cijele Hrvatske i svijeta, koji dolaze uživati u tom veličanstvenom prizoru – hrabrosti, vještini i strasti konjanika.
Kad se u kolovozu spusti sunce nad Barbanom, a konjanici zauzmu svoje mjesto, čini se kao da vrijeme stane. Kao da su s nama i oni iz davnina – naši nonići i none, naši pradjedovi, svi oni koji su ovu tradiciju njegovali i brižno sačuvali. I upravo u toj nevidljivoj niti koja povezuje generacije leži prava snaga Trke na prstenac.
Ona nas uči da se ponos ne mjeri samo pobjedom, već i spremnošću da se stane na startnu crtu, da se pruži najbolje od sebe, da se poštuju pravila i protivnici. Uči nas da bez zajedništva nema uspjeha, jer iza svakog konjanika stoji obitelj, prijatelji, cijela zajednica.
Istra je poznata po svojoj raznolikosti, ali i po jedinstvu kad je riječ o očuvanju svoje baštine i naših uzanci. Barban je upravo taj primjer – mjesto gdje se tradicija ne zatvara u prošlost, nego živi, raste i nadahnjuje nove naraštaje.
Pola stoljeća Trke na prstenac svjedoči o tome da ljubav prema rodnoj grudi nadživljava sve promjene i da se može prkositi vremenu ako se srce otvori za ono što vrijedi. To je zavjet svih nas i budućih naraštaja: da i idućih pedeset godina ova trka bude svjetionik našeg identiteta, naših vrijednosti, sinonim hrabrosti i upornosti, te ponos i jedan od simbola Istre.
Dragi konjanici, drage Barbanke i dragi Barbanci, hvala vam ča vjerno čuvate našu tradiciju i što ovu lijepu priču zvanu Trka na prstenac prenosite s koljena na koljeno.
Neka nas ovaj veliki jubilej inspirira da budemo dostojni onih koji su ovu štoriju započeli i onih koji će je nastaviti. Vidimo se u Barbanu!, poručio je istarski župan Boris Miletić.
Andi Kalčić, načelnik Barbana: Kreće izgradnja Konjičkog centra, gdje će se obučavati budući konjanici
- Trka na prstenac za Barbance znači sve, i mislim da je to jedna od najznačajnijih i najdugovječnijih manifestacija u Istri, kao i nezaobilazni dio identiteta Barbana, po kojem ga znaju u cijeloj Hrvatskoj, pa i šire, kaže barbanski načelnik Andi Kalčić.
- Kad nešto traje 50 godina, onda je to tradicija koja je zaista duboko utkana u život Barbanštine, a da je tako, najbolje svjedoči veliki broj ljudi uključenih u organizaciju kroz sve te godine, među kojima su i brojni volonteri, bez kojih bi teško bilo organizirati Trku, ističe Kalčić.
Sam Barban u svakom svom kutku nosi i neka od obilježja Trke - tako je na barbanskoj Placi od 2002. godine postavljena skulptura »Ptica - prstenac«, rad akademskog kipara Josipa Diminića, a upravo »Ptica - prstenac«, lijevana u bronci, jest i prijelazna nagrada koja se, uz štit kojeg dodjeljuje predsjednik Republike Hrvatske, dodjeljuje slavodobitniku same Trke na prstenac.
- Trka je nadaleko poznata, a vjerujem da ima potencijala za daljnji razvoj, i u tom smislu, prije dvije godine pokrenuli smo projekt izgradnje konjičkog centra na Mrzlici, aplicirali istog na natječaj za sredstva iz EU fondova, te nam je u srpnju ove godine ministrica Nataša Mikuš Žigman dodijelila odluku o financiranju vrijednu gotovo 1,5 milijuna eura. Možemo reći da nam je to i svojevrsna nagrada za 50. obljetnicu Trke na prstenac.
Cjelokupna investicija iznosi oko 2,5 milijuna eura, a sam Centar će obuhvatiti rekonstrukciju i nadogradnju postojeće štale, a u blizini Centra uredit će se i manjež, tj. trkalište za treninge i natjecanja, kako bi se kroz čitavu godinu mogli održavati treninzi i razna natjecanja, od preponskog jahanja, dresure konja i škole jahanja.
Uskoro kreće javna nabava za izvođače radova, stoga se nadamo da će sami radovi krenuti početkom 2026. godine, dok se završetak radova i stavljanje Konjičkog centra u funkciju očekuje 2027. godine. Centar je zamišljen da se kroz njega promovira konjički sport, te da se kroz Centar educira što više mladih, koji će jednog dana možda biti i konjanici Trke na prstenac, ističe načelnik Kalčić.
- Kao dica vajk smo čekali tu trku na prstenac, i s guštom smo dolazili na barbansku Placu kako bimo se takmičili z bičikletami na prstenac, pokle su bile i razne druge igre u kojima smo kao dica uživali, i želimo i sada nastaviti tu tradiciju - i upravo zbog tega danas organiziramo i Robotrku na prstenac, Potragu za prstencom i trku na bičikletami, tako da su i danas dica itekako zainteresirani za sve ča se dešava oko trke, kaže barbanski načelnik Andi Kalčić, te dodaje:
- Kao načelniku, iznimna mi je čast biti u organizaciji ove okrugle obljetnice Trke na prstenac za koju smo zaista pripremili bogat program tako da će svi posjetitelji imati što za vidjeti i doživjeti. Nedilja, 24. kolovoza, kako reče jedan stih - svi puti gredu u Barban!
Aldo Osip, predsjednik Društva »Trka na prstenac«: Trka je odlično posjećena od prvog dana, te davne 1976. godine
- Doživjeli smo i 50. izdanje, kao i 330. godina od spomena Trke na prstenac - Ottavio Queliss bio je slavodobitnik Trke na prstenac 1696. godine, a Vazmoslav Vale prve obnovljene Trke na prstenac, 1976. godine.
Istraživanje o prvom pisanom tragu o Trci na prstenac proveo je riječki akademik Danilo Klen, te je to i predstavio na predavanju 1975. godine na znanstvenom skupu »Barban i Barbanština u prošlosti i sadašnjosti«, u organizaciji Katedre Čakavskog sabora Barban. Bio je to poticaj Barbancima da obnove Trku na prstenac, koja je u obnovljenom obliku prvi put održana 1976. godine. Statut Trke na prstenac napravljen je nešto kasnije, 1978. godine, kada je i osnovano Društvo »Trka na prstenac«.
Društvo danas broji stotinjak aktivnih članova, a to su volonteri, konjanici, osobe koje rade u organizaciji kao i u odborima, a kroz 50 godina u Društvu je bilo još stotinjak ljudi koji su aktivno sudjelovali u svemu tome, a neki od njih nažalost više nisu među nama.
Trka je odlično posjećena od prvog dana – na prvoj obnovljenoj Trci, 1976. godine, posjetitelji su bili pretežno domaći ljudi, a danas je ona prepoznata i kao turistička atrakcija, te mnogi planiraju svoja putovanja upravo da bi došli u Barban u vrijeme održavanja Trke, ističe Aldo Osip, predsjednik Društva »Trka na prstenac«.
Gvido Babić, vođa konjanika: Jašem na Trci na prstenac od svoje osamnaeste godine
Vođa konjanika, Gvido Babić, već četvrtu godinu obavlja tu dužnost, no cijeli život je na neki način involviran u Trku, jer je još kao dijete bio kopljonoša. Otkrio nam je li zamišljao da će jednog dana vođa konjanika, a upitali smo ga i što za njega danas predstavlja Trka na prstenac.
- Svako dite si zamišlja da će kad naraste biti nešto najveće moguće – i to je prirodno i zdravo. Netko u tome uspije, netko krene u drugom smjeru, ali to je sudbina. Biti vođa konjanika je velika čast i obaveza, i tu valja stalno razmišljati o napretku, kako sve učiniti još boljim, kao i kako zajednicu učiniti boljom. Jer, kad si u tome kao jahač, misliš da ti trebaš biti bolji, a kao vođa konjanika gledaš kako da svi budu bolji.
Jašem na Trci na prstenac od svoje osamnaeste godine. No sve je krenulo puno ranije, kad sam imao sedam, osam godina, tada nam je svima bila izuzetna čast, i jako smo se natjecali u tome da budemo kopljonoše jahačima. Ko si bija kopljonoša nekemu, pokojnome Benjaminu, Paškvalinu… tim starijim jahačima, od kojih neki nažalost više nisu među nama, svi ostali iz društva su bili zavidni. A ako te netko stavio jedan krug na konja to je pak bilo nešto neopisivo, najbolja stvar na svijetu koja ti se mogla dogoditi. I tako je sve krenulo, ta ljubav prema Trci na prstenac i jahanju. I kao desetogodišnjak sam krenuo u školu jahanja i ta strast traje i dan danas, rekao nam je Gvido Babić.
Program Trke na prstenac
Program ove godine počinje u četvrtak, 21. kolovoza, u 18 sati Malonogometnim turnirom Mjesnih odbora Općine Barban na igralištu Mrzlica, nakon čega je u 22 sata zabava uz DJ-a. U petak, 22. kolovoza, u 20 sati nastupaju barbanske mažoretkinje i KUD Barban, nakon čega je u 20.30 sati svečano podizanje zastave Trke na prstenac. Slijedi video mapiranje »Fasade pričaju» na Placi, u 21 sat je otvorenje izložbe »Riječima usrid prstenaca», a u 21.30 sati predstava »Aktivisti» Mihovila Rismonda u režiji Roberta Raponje, u Koprodukciji Teatra Fort Forno iz Bala, Kulturno-razvojnog centra Općine Bilje i Hrvatskog doma Vukovar. Također u 21 sat starta turnir u briškuli, a u 22.30 sati u sklopu zabavnog programa na Placi nastupa Mauro Staraj i La Banda.
Ceremonija predaje zastave uoči početka Trke na prstenac
Subota, 23. kolovoza, donosi u 10 sati 11. Robotrku na prstenac, u 11 sati je zabavno-edukativna igra »Potraga za prstencem», a u 13 sati dječja trka na biciklama na prstenac. Također u 13 sati na Gradišću starta turnir u pljočkanju, a u 17 sati je 31. po redu Trka za viticu. Cjelodnevni program nastavlja se u 21 sat video mapingom »Fasade pričaju» na Placi, a istovremeno je na Gradišću u 21 sat gađanje glinenih golubova. Od 21.30 sati na Placi kreće zabava uz Dalmatino i Tequilla band, a od 23 sata je zabavni program kod »Donje škole» uz Ivana Licula i DJ-a Kriza.
Veliko finale je u nedjelju, 24. kolovoza, kada program starta u 16 sati uz promenadni koncert limene glazbe, barbanske mažoretkinje, KUD Barban i KUD »Đuro Panđa – Keka» Nijemci, a u 17 sati starta obljetnička, 50. Trka na prstenac. Manifestacija se nastavlja u 20.30 sati na Placi uz koncert Mladena Grdovića i grupe Vigor, video maping »Fasade pričaju« i vatromet u 22 sata, nakon čega se program nastavlja kod »Donje škole« uz grupu Anelidi.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
